SRBSKI ZLOČINI NAD HRVATIMA PRIJE NDH I U POČETKU STVARANJA NDH

------------------------------------------------------------------------

ZLOČINI SRBA NAD HRVATIMA NA PODRUČJU BJELOVARA U TRAVNJU 1941.

https://narod.hr/kultura/foto-zlocin-konjickog-puka-car-dusan-silni-nad-hrvatskim-golorukim-seljacima-10-4-1941-godine

https://narod.hr/kultura/8-travnja-1941-bjelovar-znate-li-da-hrvati-proglasili-drzavu-dva-dana-proglasenja-ndh

https://narod.hr/kultura/28-travnja-1941-ndh-jeste-li-znali-masakre-nad-hrvatima-prvim-danima-rata

- Srpski vojnici i četnici, ponegdje uz sudjelovanje srpskoga civilnog pučanstva, samo u travnju 1941. poubijali su na području NDH preko 300 osoba hrvatske i muslimanske pripadnosti. Pritom je ključno to, da su ti zločini počinjeni prije nego što je u NDH pala ijedna srpska žrtva. Toga je svjestan i američki povjesničar židovskoga porijekla Philip Cohen: “Ustaški masakri nad Srbima počeli su kao odmazda. Između invazije sila Osovine na Jugoslaviju 6. 4. 1941. i prvih masakra ustaša nad Srbima (27. 4. 1941.) četnici su izvršili 11 neprovociranih masakra nad hrvatskim stanovništvom (civilima). Likvidirali su ukupno 246 civila. Ustaške odmazde počele su pak 27.4. uhićenjima i masakrima nad 176 Srba kod Bjelovara.

- Ostaci vojske Jugoslavije, većinom srpske nacionalnosti, već su formirali četničke odrede na području Bjelovara, te su do 25. travnja 1941. godine ubili 27 ljudi na područja grada Bjelovara (5 žena i 5 djece) i 72 ljudi na području kotara Bjelovar (14 žena i 12 djece), gotovo u cijelosti Hrvata.

- Konjički puk „Car Dušan Silni“ iz Virovitice, došavši u selo Donji Mosti na Veliki četvrtak 10 travnja 1941 godine oko 11.30 sati (ubivši dan prije u selu Petrancu 5 hrvatskih seljaka), pogubio je 11 bespomoćnih hrvatskih seljaka, čiji posmrtni ostaci počivaju na groblju u Donjim Mostima. To je prvi ratni zločin počinjen petog dana rata i početak je krvavog ratnog kola na ovim prostorima kada su od 8. do 25. travnja 1941. godine četnici i velikosrbi u Bjelovaru i okolici ubili ukupno 33 Hrvata.

Obširan opis zločina:

Bio je Veliki četvrtak 10. travnja 1941., kada su oko podne ispred župne crkve Benedikta započeli krvavi uskrsni dani. Bespomoćni hrvatski seljaci nagovarali su srpsku vojsku da se ostave oružja i da mirno pođu svojim kućama u Srbiju. Najednom je zapucalo, a ispred crkve ostao je mrtav seljak Josip Kovačić.

Jedan od srpskih zapovjednika naredio je da se krene u potjeru za seljacima koji su se razbježali, te da ih se pohvata i ubije. Pronalazili su ih po tragovima u snijegu, koji je tog proljeća bio obilan. Tako su u blizini crkve došli u kuću Stjepana Ružmana, gdje su pronašli skrivene Boltu Pavlovića i Ludviga Rupića. Pavlovića su odmah ubili. Rupića, koji je pri pokušaju bijega slomio nogu, ubili su poslije sa Stjepanom Hercegom, kojeg su našli u susjednoj štali.

Potom su vlasnika kuće Stjepana Ružmana pretukli, tako da je nakon nekog vremena umro. Josip Bugarin, Bolto Seđak i Stjepan Šifkorin nisu bježali i nisu se skrivali, ali su ipak ubijeni na seoskom putu. Nekim čudom Ivan Rupić iz Srednjih Mosti, tada star 28 godina, preživio je teško ranjavanje. Pobješnje li Srbi istjeruju iz kuće Valenta Rupića i njegova 17-godišnjeg sina Franju Rupića, zeta Davorina Martina Blažekovića i njihova kuma Andriju Peveca. Tjeraju ih pješice cestom po snijegu u smjeru Kapele.

Andriju Peveca izuli su i bosonogog vezali konju za rep. Padao je pod konje, dok nije klonuo i tada su ga ubili. Valent Rupić, Blaž Pintarić i još neki seljani morali su ići na čelu kolone kao taoci. Ivan Blažeković napustivši vojsku vraćao se iz Velikoga Grđevca u Moste, dok ga u selu Zrinska nisu susreli srpski konjanici i zaklali ga. Pred grobljem u selu Kapela ubili su 17-godišnjeg Franju Rupića i Davorina Martina Blažekovića. Istoga dana Srbi su kraj Kapele naišli na Josipa Rožmarića iz Koprivnice, te su i njega ubili.

Nakon toga krvavog pokolja nad hrvatskim seljacima, zločinački 2. konjički puk Car Dušan Silni uputio se prema Bjelovaru. Nijemci su toga dana tenkovima već došli do Bjelovara, te su naišli na Srbe i prisilili ih na predaju. Bio je zarobljen i konjički major Nikola Hrgović iz Bjelovara, Srbin, za koje se pretpostavljalo da je naredio umorstva hrvatskih seljaka u selu Donji Mosti. Dospio je pred hrvatski sud u Bjelovaru.

Nakon neuspjelog dokaznog postupka, u srpnju 1941. godine pušten je u Srbiju, gdje je nakon rata umro u Beogradu. Taj je podatak znakovit jer pokazuje djelovanje hrvatske sudske vlasti u novoj hrvatskoj državi, koja je poslije proglašena zločinačkom. Krivica se nije dokazala, zbog nedostatka svjedoka, pa je hrvatski sud u Bjelovaru oslobodio ozloglašenoga srpskog majora, čiji je 2. konjički puk Car Dušan Silni poubijao najmanje 11 nedužnih civila. Sud nije primijenio načelo zapovjedne odgovornosti, već je postupio po dokaznom postupku.

Uslijedili su brojni drugi zločini u bjelovarskome kraju. Sela u okolici Bjelovara – Gornje Zdjelice, Zrinski Topolovac, Rovišće, Pavlovac, Kapela i šuma Bedenik samo su dio toponimije smrti koju je sijala srpska vojska i četnici. Posebno okrutan bio je zločin u selu Kapela gdje su srpski vojnici 9. travnja seljanki Mandi Filipović, koja je bila u šestomu mjesecu trudnoće, rasporili trbuh te iz njega izvadili muško dijete, zbog čega su i ona i dijete umrli. Do kraja travnja srpska vojska i četnici u bjelovarskome su kraju umorili 40 osoba, no istraživanja se nastavljaju stoga bi brojka mogla biti i veća.

------------------------------------------------------------

ČETNIČKI ZLOČINI NAD HRVATIMA U BiH:

https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-nad-hrvatima-i-muslimanima-u-bosni-i-hercegovini-tijekom-drugog-svjetskog-rata-1941-1945-997

Tako su npr. četnički odjeli, koji su se nalazili u redovitoj vojsci Kraljevine Jugoslavije i bili namijenjeni za “specijalne akcije”, ili pojedini zapovjednici četnici u vojsci pri povlačenju, ubili su kraj Dervente od 11. do 13. IV. 1941. 17 civila Hrvata, od kojih je i 5 žena (nakon čega se četnički bataljun preko Doboja prebacio u Sarajevo gdje je razoružan od njemačke vojske, a četnici upućeni u zarobljeništvo u Njemačku) a na području Čapljine od 13. do 15. IV. ubili su 20 Hrvata i 5 Muslimana i zapalili 40 kuća te kraj Mostara 15. IV. ubili 5 civila Hrvata, od kojih 1 žena, i zapalili sela Cim i Ilići, nastanjena Hrvatima, a takvih ubojstava bilo je u još nekim mjestima, kao početak i nagovještaj onoga što će ubrzo uslijediti.

----------------------------------------------------------

ČETNIČKI ZLOČINI U NDH

http://www.hkv.hr/domovini/2-svjetski-rat/2704-etniki-zloini-u-ndh.html
Srpski pripadnici jugoslavenske kraljevske vojske, u savezu s četnicima, tijekom travanjskog rata 1941. za jedanaest dana trajanja, pobili su u Makedoniji i Srbiji sedamdeset Hrvata: časnika, dočasnika i vojnika. U razdoblju od 7. do 14. travnja 1941. više desetaka nevinih Hrvata mučki je ubijeno od zločinačke četničke ruke: u okolici Bjelovara, Doboju, Srijemskoj Mitrovici te navlastito u selima oko Mostara i Čapljine. Tada su, uz nesmiljena ubojstva, paljene hrvatske kuće. Na planini Prologu, 10. travnja 1941., ubijen je dr. Milan Luetić. Dva dana prije, 8. travnja 1941., u Gudovcu kod Bjelovara, četnici braća Margaretići, ubili su iz zasjede dva hrvatska vojnika koji su se vraćali kućama. Istoga dana lugar Despinić s dvadeset četnika napada hrvatske straže, pri čemu pogiba dosta Hrvata, ali i gotovo svi četnički napadači. Sutra, 9 travnja 1941., u selu Kapeli kod Bjelovara, srbijanski poručnik Hergović počinio je nesmiljeni, grozomoran zločin: rasporio je utrobu hrvatske seljanke Mande Filipović te izvadio iz nje dijete od šest mjeseci.

U Crikvenici, 10. travnja 1941., tri časnika jugoslavenske kraljevske vojske ubili su Petra Kvaternika, a ranili Josipa Cara. Istoga dana, u Srijemskoj Mitrovici, četnici su izvadili srce hrvatskom radniku Ivanu Rajnoviću pred očima njegove majke. Potom su kanili strijeljati još desetak Hrvata i mjesnoga župnika dr. Franju Račkoga. Nu, od smrti ih je spasio bijeg četnika uslijed iznenadnog dolaska Nijemaca. Četnici su i u samom Zagrebu, 10. travnja 1941., ubili nekoliko hrvatskih vojnika. U Mostaru, 12. travnja 1941., uz još nekoliko Hrvata, od srbijanske ruke je ubijen Zvonko Primorac. U Hercegovini su uslijedili još grozomorniji dani kada su četnički odjeli jugoslavenske kraljevske vojske, 13., 14. i 15. travnja 1941., napali hrvatsko stanovništvo u Čapljini i okolici Mostara (sela Cim i Ilići), pri čemu su neizostavno uništavali hrvatske domove i gospodarske objekte topovskim hitcima i zapaljivim bombama. Istodobno su klali hrvatsko stanovništvo koje nije uspjelo izbjeći četničkom nožu. Zapaljeno je osamdeset pet hrvatskih domova. Uz četničku lozinku: Kolji sve po redu - polučak krvavoga četničkog pira bio je dvadeset petoro umorenih Hrvata i Hrvatica, među kojima su bile cijele obitelji Marka i Frane Vege iz Struge, uključujući i malu djecu.

https://narod.hr/kultura/28-travnja-1941-ndh-jeste-li-znali-masakre-nad-hrvatima-prvim-danima-rata

-----------------------------------------------------------

ZLOČIN U SELIMA ILIĆI I CIM KOD MOSTARA

http://www.ustaski-pokret.com/html/zlocin_u_ilicima_i_cimu.html

Odmah nakon sloma Kraljevine Jugoslavije su četnički Komunisti počeli sa napadima na hrvatsko stanovništvo. Nakon sto su počeli 13.,14. i 15. travnja 1941 sa ubijanjem Hrvata u Čapljini i okolici su se našla sela Ilići i Cim kod Mostara pod srpskim nožem. 15. travanja 1941 su četnički Komunisti, koji su bili sastavljeni od ostatka srpske vojske i lokalnim grko-ortodoksnim (pravoslavnim) stanovništvom napali oba sela. Razbojnici su uništavali hrvatske kuće i razarali ih sa topništvom i bombama. Uz to su odmah počeli i sa ubijanjem preostalog stanovništva koji se nisu sakrili ili pobjegli. Razbojnici su totalno uništili sela Ilići i Cim. 85 seljački kuća su zapalili i sljedeće stanovnike ubili. (Podatci iz SIVE KNJIGE)

Ubijeni stanovnici sela Ilići :

Ubijeni stanovnici sela Cim :

- Ilija Klajaja

- Ivan Klajaja (sin Franje Klajaja)

- Ivan Klajaja (sin Andrije Klajaja)

- Ivan Klajaja (sin Mate Klajaja)

- Tomo Ljubić

- Jure Blažević

- Marko Pehar-Ljiljić

- Stanko Markić

- Ahmet Kurabeg

- Filip Stojčić

- Nikola Marketić

- Vidak Čalo

- Nikola Skoka

- Nazo Hamzić

- Božo Jurica

- Nikola Zadra

- Marko Zadra

- Slavko Martinović

- Luce Martinović

- Pero Knezević

- Ivan Komadina

- Marijan Cvitković

- Ivan Đonkić-Marinović

- Karlo Gibić

- Nikola Bubalo

- Božko Dujmović

- Šimun Skokina (sin Mije Skokina)

- Blažko Tomić

- Ilija Vidović

- Mara Krešić

- Andrija Marojević-Glibić

- Ivan Zofko

- Jure Dujmović (sin Ilije Dujmović)

- Ilija Dujmović (sin Ivana Dujmović)

- Mara Dujmović

- Ivan Dujmović

- Pero Dujmović

- Bariša Dujmović

- Ilija Dujmović (sin Marijana Dujmović)

- Hasan Zamira

- Pave Šarac

- Marija Martinović

- Mato Dujmović

- Pero Dujmović

- Franjo Jurica

- Vinko Martinović

- Ivan Skok

- Franjo Čalo

- Andrija Martić

- Ante Milić

- Marijan Rosić

- Ivan Rosić

- Tadija Knežević

- Jure Knežević

- Ana Knežević

- Ivan Knežević

- Dalfa Knežević

- Stipe Mustapić

- Ilija Slišković-Šuman

- Božo Slišković-Šuman

- Ivan Slišković-Šuman

- Ivan Rosić

- Pero Rosić

- Franjo Rosić

- Pero Krešić

- Ilija Komadina

- Jure Krešić

- Ivan Krešić (sin Joze Krešić)

- Ivan Krešić (sin Stojana Krešić)

- Stipan Zofko

- Mijo Komadina

- Ivan Cvitković

- Ante Džičić

- Jure Marijić

- Ante Marijić

- Jure Zelenika

- Stojan Lasić

- Ivan Cvitković

- Luca Mustapić

Tri svjedočenja o napadima četnički Komunista na sela Ilići i Cim kod Mostara.

1. Protokol napisan 29. 7. 1941 u selu Struga kod Čapljine :

Pristutni i svjedoci :

- Pero Sulić

- Mirko Pehar

- Ruža Vego, koja daje sljedeću izjavu :

"Kad su nam rekli da se Četnici bliže našem selu, smo se ja i snaha sa njezinim 6 djece sakrili u kući. Došla su dva Četnika i razbili vrata kuće. Mene nisu našli ali se snaha nije uspjela dobro sakriti. Jedan od njih je odmah pucao sa dum-dum municijom i pogodio snahu 4 puta u glavu. Ona je umrla. Četvero djece su ranili, ali su djeca hvala Bogu preživjeli. Nakon toga su otišli iz kuće i nastavili svoje zlodjelo u drugim kućama."

2. Protokol napisan 23. 7. 1941 u Mostaru :

Pristutni i svjedoci :

- Rudolf Akrap

- Ivan Softa

- Milan Antelj, Četnik iz sela Zijemlje

- Andjelko Antelj, uhićen Četnik iz sela Zijemlje i daje izjavu o paljenju sela Ilići kod Mostara :

"15.4.1941 je dao zapovjednik samostalnog regimenta u Mostaru kapetanu Zečeviću i majoru Žaku, koji je selo Ilići zapalio, nalog da prekidamo djelo i da će primirje stupiti na snagu. Major Žak i kapetan Zečević to nisu htjeli i počeli su odmah paliti drugi dio sela i ubijati stanovnike te razarati kuće sa bombama."

3. Protokol napisan 23. 7. 1941 u seli Ilići kod Mostara :

- Mirko Sočo

- Nikola Mandić

- Ivan Softa

- Stjepan Mustapić daje izjavu o paljenju svoje kuće i smrt svoje žene :

"Kad su Četnici nasu kuću zapalili sam ja radio na polju. Kad sam čuo pucnjavu sam odmah trčao kući. Kad sam došao do kuće je kuća već gorjela a moja žena je ležala mrtva pred kućom. Bila je od bombe raznešena."

-------------------------------------------------------------------------------