Povratak / Back

JOSIP BROZ TITO

 

Komunistički silnik Josip Broz Tito

 

Tito će ostat upamćen kano silnik, zločinac, državnik i vojskovođa. Rodio se u Kumrovcu 7. svibnja 1892., a umro je u Ljubljani 4. svibnja 1980. Bio je kovinarski radnik, u austrougarskoj vojsci narednik. Ranjen je i zarobljen godine 1915. na ruskoj bojištnici, a u ruskoj buni je prešao boljševicima. Od godine 1920. bio je član KPJ, a 1928. tajnik Mjestnog odbora KPJ u Zagrebu. Na t. zv. ,,bombaškom procesu'' osuđen je na samo 5 godina robije (Lepoglava, Maribor). Raznim spletkama i podmetanjima svojim stranačkim protivnicima, uzpinjao se na ljestvici položaja u Komunističkoj partiji. Od godine 1937. bio je glavni tajnik KPJ, gdje je došao uz podporu od Andrije Hebranga. Komunistička partija je bila u to vrieme u podpunosti podređena Staljinu. Pokretač je i sredbotvoritelj komunističkog ustanka i pobune protiv Nezavisne Države Hrvatske. Bio je vrhovni zapovjednik t. zv. partizanske Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (1941.-45.). Tiekom i nakon rata odgovoran za strahovita ubojstva i pljačku koje su njegove partizanske jedinice počinile nad Hrvatima i drugim narodima. Često je ulazio u saveze s četnicima, ter nekoliko puta i sa samim Dražom Mihajlovićem. Godine 1941. su njegovi partizani skupa s četnicima napravili strahovite zločine nad muslimanima u iztočnoj Bosni. Smatra ga se odgovornim za ukupno prieko milijun ubijenih ljudi. Po jednoj ljestvici najvećih zločinaca 20. stoljeća nalazi se na 10. mjestu. Poznata je i njegova izjava sa skupa u Ljubljani u svibnju 1945.: ,,Likvidirali smo dvjesto tisuća bandita, a još toliko smo ih zarobili. Stigla ih je ruka naše pravde''. Postoji i svjedočba jednog od najvećih partizanskih krvoloka Sime Dubajića o Titovoj odgovornosti za žrtve Bleiburga: ,,...Onda sam iznenada dobio nalog da se 30.000 tih domaćih izdajnika pobije u Kočevskom rogu. Naređenje su izdali Ivan Matija-Macek, Maks Bace i Jovo Kapičić. Sve Rankovićevi pomoćnici. Takvu odluku niko nije mogao doneti, sem Tito! Samo je on mogao da opozove svoju raniju depešu. Bio sam šef i kontrolisao da se to izvrši do kraja. Taj masakr je izvršila XI. dalmatinska brigada u kojoj je komesar bila Mila Planinc. Ona je za streljanje tražila dobrovoljce i najpoverljivije komuniste. Bilo ih je 85 ili 90, ali više od 100 nije. Strojem je komandirao drug po imenu Periša''. Poslije rata je usredotočio vlast u svojim rukama i uzpostavio komunistički sustav po uzoru na SSSR. Tito je naredio ogromne pljačke svih onih ljudi i ustanova koje nisu bile pod izravnim utjecajem komunističke partije. U tome su najviše stradali katolička crkva, mnogi seljaci su ostali bez svoje zemlje, ter su nasilno stjerani u zadruge, ukinuta su mnoga uljudbena hrvatska družtva, ter su mnoga hrvatska dobra nasilno prenesena u Beograd. Množtvo narodnostnih manjina je protjerano i poubijano, najviše Niemaca, Talijana i Magjara. Poznata je i odluka komunističkog vrha o nepravednom pretvaranju kune u dinar pri čeme se dodatno osiromašilo hrvatsko pučanstvo. Godine 1948. se odupro J. V. Staljinu i osamostalio Jugoslaviju od ,,Iztočnog bloka'' sila kojim je vladao SSSR. Sbog sukoba sa Staljinom primao je veliku vojnu i novčanu pomoć od zapadnih sila. Sbog toga se morao odreći pomoći grčkim komunistima, ter pustiti Stepinca u kućni protvor.  Od godine 1953. bio je predsjednik Pučke države Jugoslavije. U svim službama je na visoke položaje i u Jugoslaviji i u samoj Hrvatskoj postavljao je većinom ljude srbske narodnosti. Tako je na visokim položajima u JNA bilo oko 90% srbskih dužnostnika. Vladosborni i družtveni sustav za njegove vlasti u svietu je dobio naziv ,,titoizam''. Svjetski ugled stekao je vladosborstvom nesvrstanosti između suprotstavljenih vladosbornih i vojnih saveza Zapada i Iztoka. Vlast je održavao ubijajući, progoneći i zatvarajući vladosborne neistomišljenike. Najpoznatiji primjer njegove samovlasti i nezakonja je bio slučaj zatvaranja kardinala Alojzija Stepinca pod lažnim obtužbama. Silom oružničtva i tajnih službi ugušio je Hrvatsko proljeće. Poznata je i Titova izjava: ,,Prije će Sava poteći uzvodno nego što će Hrvati dobiti svoju državu''. Država SFRJ, koju je oslanjajući se na Jugoslavenski komunistički pokret osnovao tiekom 2. svjetskog rata, krvavo se razpala deset godina poslije njegove smrti.