BEHAUDIN SELMANOVIĆ (SELMANPAŠIĆ)

Na slici: Muhamed Hadžibašičaušević, Behaudin Selmanović, Ivan Milićević, Ćazim Tulić, Sarajevo 1938.

Behaudin Selmanović je bio sveučilištni slikar. Rodio se godine 1915., u Pljevljima u Crnoj Gori, a umro je u Sarajevu godine 1972. Učilištovao se u Beranama, Pljevljima i Sarajevu. Godine 1937. se upisao na Umjetničko visoko učilište u Zagrebu gdje je 1943. diplomirao u razredu od profesora Marina Tartaglie. Zapažen je po izradi slika osoba iz javnog života s određenom vladosborno-narodnostnom namjerom, poput Ante Starčevića (Dar Matici hrvatskoj), Ivana Milićevića (dar sarajevskom Napredku), Vladka Mačeka i Safvet-bega Bašagića (dar sarajevskoj Narodnoj uzdanici). Selmanović je bio jako razočaran nakon što je uzpostavljena Banovina Hrvatska bez velikog diela Bosne, pak je poznato njegovo pismo iz 9. srpnja 1939.: ,,Da je Herceg-Bosna imala Bašagića, Lukasa, Pavelića, Milićevića, Lovrenčevića (...) ne bi ona danas jadikovala. (...) On [Vladko Maček] više vodi računa o jednom narodnom zastupniku nego li uopće o nama muslimanima. Ali dobiće kriv rezultat. (...) Ali kako mi izgleda, da se kolo sreće okreće u korist nas pravaša''. U Zagrebu je pripadao skupini muslimanskih sveučilištaraca, hrvatskih domoljuba smještenih u domu od Narodne uzdanice. Umro je godine 1972. u Sarajevu.