Povratak / Back

MIRKO NORAC

 

Krilnik Mirko Norac

 

Mirko Norac Kevo je rođen 19. rujna 1967. u Otoku kraj Sinja. Diplomirani je vještboslovac, odnosno nastavnik tjelesne uljudbe. Odgojen u izrazito katoličkoj obitelji, kano dječak je bio poslužitelj tiekom bogoštovlja. Prije rata je završio srednje ugostiteljsko učilište. Bio je i alkarski vojvoda.

Norac se godine 1990. prijavio u Proturazbojničku jedinicu hrvatskog redarstva u Lučkom. Nakon obuke ter početkom sukoba sudjelovao je u više vojnih podhvata. U rujnu dolazi u Gospić za podučitelja. Tu se Norac iztaknuo prilikom jednog srbskog napada. U pomoć neprijatelju u Gospiću krenuo je, naime, iz smjera Divosela, red vozila. U oklopašu T-55 predvodio ju je, u srbskim pjesmama opjevani, vojvoda Giška. Giška je uz Arkana bio kralj srbskog podzemlja, jedan od najozloglašenijih četnika i razbojnika s najvećim utjecajem u Šešeljevu velikosrbskom krugu. Mirko Norac s ljudima presreće srbsko pojačanje, pri čemu je vojvoda Giška poginuo. Norac je sudjelovao u podhvatima prema Medaku, Čitluku, zatim u oslobađanju Bilaja i Ribnika, u uličnim borbama u Divoselu i svugdje gdje se vodila bitka za Gospić i Liku. Nakon što se iztaknuo hrabrošću i sposobnošću, na priedlog zapovjednika Tegobnog (kriznog) stožera Ante Klarića, krajem studenog godine 1991. imenovan je zapovjednikom 118. sdruga koji je kasnije postao 9. vojni sdrug. Nakon što je preuzeo zapoviedanje podhvatom na zaravni bivšeg Masleničkog mosta, u prvom oklopašu je krenuo Mirko Norac. Zaravan je oslobođena za tri sata, a isti dan oslobođene su i Jasenice. Norac je došao do rieke Zrmanje, a napredak prema Obrovcu je zaustavila zapovied nadređenih. Poznat je Norčev odgovor sdružniku Gašpariću prije podhvata Maslenica: ,,Ma, koji je tebi, čovječe. Koja tri dana, Novsko ždrilo treba osloboditi za dva sata!'' Na zaravni starog Masleničkog mosta Mirko Norac i Žoni Maksan su podigli hrvatsku ponosnicu i ta je slika obišla Hrvatsku i sviet. Prema nekim navodima osobne koristi je prezirao, a nećudorednost nije podnosio, vojnicima kojima je zapoviedao ponekad je navodno branio gledanje bludnih slikopisa. Ratni put krilnika Norca bilježi, dalje, podhvat Medački džep, u kojem je ranjen u obje noge i obje ruke. Bio je to prasak neuklonjene gazipraske. Liečio se u sobi za užasnute jedne zagrebačke bolnice, ali više od mjesec dana nije izdržao, pak se vratio opet u Gospić. U završnom podhvatu Oluja sudjelovao je i vodio djelatnost oslobađanja prema Ljubovu. Tiekom suđenja je tvrdio kako nije bilo dvostruke veze zapoviedanja, kako je naređenja dobivao izključivo od Ademija. Na suđenje su Norca dovodili iz Lipovice. Naime, pravomoćno je na riečkom Županijskom sudu osuđen na 12 godina zatvora sbog ratnih zločina i ubojstva. Sudkinja Ika Šarić utvrdila je kako je Norac s Tihomirom Oreškovićem izdavao naloge za odvođenje puka iz njihovih kuća i podkućja kano i naredbe za njihovo zatočenje i smaknuće. Ovo je bio prvi predmet koji je Haažki sud ustupio domaćem sudstvu (u rujnu 2005.). Obtužnicom se Ademija i Norca teretilo da su po zapovjednoj odgovornosti krivi za ratni zločin nad pukom i ratnim zarobljenicima u vojnoj djelatnosti ,,Džep '93'' pak do povlačenja HV-a s tog područja od  9. do 17. rujna 1993. Mirko Norac je odbacio sve obtužbe, ter premda mu nije ništa od navedenog dokazano, one je osuđen na zatvorsku kaznu. Prilike pod kojima je suđenje izvršeno, daju naslutiti kako je kazna izrečena sbog pritiska iz Europske Zajednice, t. j. vlasti SDP-a i HDZ-a su žrtvovale slobodu Mirka Norca. Dne 30. siečnja 2009., Mirko Norac se vjenčao s Jelenom Midenjak u Crkvi Gospe Sinjske, za što je bio taj dan pušten iz zatvora pod pratnjom.