HUSKA (HUSEIN) MILJKOVIĆ
Huska Miljković
Huska Miljković je bio domobranski i partizanski častnik. Rodio se u Trnavi kraj Velike Kladuše, godine 1905., a ubijen je kraj Male Kladuše, 27. travnja 1944. Bio je seljak iz Cazinske krajine, učilište nije pohodio, a bio je povriemeno šumarski i zidarski radnik. U vrieme Kraljevine Jugoslavije biva vladosborno djelatan, kažnjavan i zatvaran. Nakon proglasa NDH, kano član KPJ, jedan je od sredbotvoritelja partizanskog ustanka (većinom Srba) na području Petrove gore. Nakon ustaškog djelovanja protiv ustanika početkom kolovoza, javlja se u domobrane u Petrinju i tu ostaje do studenog 1941. Zatim se vraća na Kordun, stupa u Kordunaški NOPO, ter je učlanjen u Kotarski odbor od KPH Vojnić. Početkom 1942. postaje član od Okružnog odbora KPH Karlovac, a u veljači, nakon partizanskog zaposjedanja Velike Kladuše, biva postavljen za zapovjednika mjesta i Cazinske partizanske čete. Od ožujka do rujna 1942. je tajnik novoosnovanog kotarskog odbora KPH Cazin. Pošto je taj odbor pripojen OK KPJ Bihać, dolazi do sukoba u vodstvu, nakon čega je Miljković kažnjen i prestaje biti članom stranačkog (partijskog) ravnateljstva. Kad se u veljači 1943. Bihaćka područna bojna povlači iz Drvara prema Livnu, Miljković (kano zamjenik zapovjednika) bježi iz partizana i vraća se u Cazinsku krajinu. U travnju 1943. se predaje u Velikoj Kladuši zapovjedniku 11. pješačke pukovnije pukovniku A. Naredliju i uključuje se u borbu protiv partizana. Od lipnja 1943. sa svojih 100 boraca se nalazi u sastavu 3. gorskog sdruga, a od početka rujna u sastavu 114. njemačkog podjela. Uz pomoć vlasti od NDH i Niemaca osniva se Muslimanska vojnica (poznatija kano ,,Huskina milicia), koja vrlo hrlo broji 11 bojni s gotovo 3000 boraca, na čelu s Miljkovićem. Pokušaji partizanskih snaga u studenome 1943. da unište Huskinu vojnicu nisu uspjeli. Pod okriljem Niemaca dolazi do suradnje između Huskine vojnice i četnika u borbi protiv partizana. Prema nekim izvorima u to vrieme dobiva naslov domobranskog pukovnika. Zapovjedničtvo Ustaške vojnice podkraj 1943. nastoji uključiti Huskinu vojnicu u svoj sastav i s njim sklapa sporazum o osnivanju Ustaškog krajiškog sdruga, kojem je Miljković trebao biti na čelu. Istovriemeno s njim pregovaraju i partizanski predstavnici ter početkom 1944. dolazi do sporazuma o njegovu prielazku u redove od NOVJ. Jedinice Huskine vojnice su razpoređene u novoosnovane partizanske muslimanske sdrugove i odrede, a sve zajedno su ušle u Unsku izvršnu skupinu IV. sbora od NOVJ-a, čiji je Miljković zapovjednik u činu pukovnika. Takav razplet nisu prihvatile ustaške i njemačke vojne vlasti ter su ga hrlo ubili pripadnici proustaške muslimanske skupine.
