Povratak / Back

HAMDIJA KREŠEVLJAKOVIĆ

 

Hamdija Kreševljaković

 

Hamdija Kreševljaković je bio povjestničar. Rodio se u Sarajevu, 6. rujna 1890., a umro u Sarajevu 9. srpnja 1959. Srednjoučilištnu izobrazbu stječe u Sarajevu, gdje 1912. stupa u učiteljsku službu. Naknadno polaže izpite za nastavnika trgovačkog učilišta. na kojem će i službovati do prielazka u učiteljsko učilište. Kano hrvatski domoljub je bio nepoćudan jugoslavenskim vlastima koje ga premještaju u Surdulicu, što on odklanja, pak je umirovljen. Godine 1921.-45. je predavao na Gazi Husrev-begovom višem obćem srednjem učilištu u Sarajevu. Nakon uzpostave NDH je pozvan iz mirovine i imenovan za nastavnika Učiteljskog učilišta u Sarajevu, a nakon sloma od NDH je nastavnik na II. mužkom obćem srednjem učilištu i Trgovačkom visokom učilištu. Još kano učenik se javlja u hrvatskim novinama, zanimajući se za hrvatsku uljudbenu prošlost. Izrastao je u najboljeg poznavatelja života od Bosne i Hercegovine posljednjih pet stoljeća. Za vrieme NDH je surađivao u ,,Novom beharu'' (1944.); ,,Narodnoj uzdanici'', ,,kalendaru'' (1942.-45.); ,,El Hidaji'' (1944.) i dr. Bio je dopisni član od JAZU a od 7. siečnja 1942. član od HAZU. Proučavajući život bosanskih krajeva pod turskom upravom napisao je brojna znanstvena djela: ,,Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463.-1878.)'', ,,Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas'', ,,Gazi Husrev-beg'', ,,Hamami (javna kupališta) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916.''; ,,Slavni bosanski gradovi''; ,,Kapetanija u Bosni i Hercegovini'' i dr. Posebnu skupinu Kreševljakovićevih radova čine jednopisi o pojedinim mjestima i gradovima: Varešu, Počitelju, Rogatici, Visokom, Cazinu, Kulen Vakufu, Žepči i dr.