Povratak / Back

ALIJA IZETBEGOVIĆ

 

Alija Izetbegović

 

Alija Izetbegović je rođen 8. kolovoza 1925. u Bosanskom Šamcu, bosanskom gradiću u sklopu tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u obitelji bogatih zemljoposjednika koji su se izvorno doselili iz Beograda, a umro je 19. listopada godine 2003. u Sarajevu. Bio je državnik, vladosborac i domoljub.

Polovicom 19. stoljeća, njegovim predcima je bilo oduzeto svo vlasničtvo nad zemljom, ter su bili odtjerani iz Beograda nakon ustavne odredbe u kojoj je uvedena zabrana da muslimani, židovi i Romi žive u tom gradu. Godine 1928., njegovi predci se sele iz Bosanskog Šamca, gdje Izetbegović završava mužko obće srednje učilište.

U svojim ranim godinama, Izetbegović se posvećuje pokretu za prava muslimana na svoju vjeru. Sa 16 godina (1940.) pristupa sredbotvorbi Mladi Muslimani u Sarajevu. Godine 1946. biva zatvoren pod osudom da je imao značajno sudioničtvo u osnivanju islamskog tiska Mudžahid u kojem su objavljivane obće razprave o islamu. Komunisti ga osuđuju na 3 godine zatvora za navodnu promičbu mržnje u komunističkom družtvu koje nije prihvaćalo vjerske slobode.

Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava pravno visoko učilište u Sarajevu i radi kano pravni savjetnik za više velikih bosanskih tvrtki. Godine 1970., piše ,,Islamsku Deklaraciju (proglas)'' - obću razpravu o vladosborstvu i Islamu - sbog koje biva proglašen narodnistom i protukomunistom. U namještenom sudskom postupku godine 1983. komunisti ga osuđuju na 14 godina zatvora u čeme postaje vladosborni zatvorenik. U međuvriemenu, godine 1984., njegova knjiga ,,Islam između Istoka i Zapada'' biva objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama. U njoj Izetbegović nastoji odrediti stanje bosanskih muslimana i uzskladiti narodovladna načela Europe sa suni-islamskom učitbom.

Nakon odsluženih 5 godina i 8 mjeseci, godine 1988. biva pušten iz fočanskog zatvora. Tiekom ovoga vriemena, njegovi zapisi ,,Bilješke iz Zatvora: 1983-1988'' bivaju uspješno progurane izvan zatvora i kasnije objavljene. Pisane od strane Izetbegovića dok je bio zatvoren povodom svojeg djelovanja protiv komunističke samovlasti u Jugoslaviji, Bilježke iz Zatvora: 1983-1984 su razčlanbe najmoćnijih europskih misloslovlja 20. stoljeća, uključujući tu komunizam, fašizam, glavničarstvo i njihov odnos prema islamu.

Godine 1990. osniva stranku SDA. 1991. zagovara prekid sukoba u Hrvatskoj, ali ne vjeruje kako će se sukob preseliti u BiH, ter rat dočekuje nespreman.

Posljedice glasanja za neovisnost (većinom Hrvata i Bošnjaka) Bosne i Hercegovine, koje se održalo u ožujku 1992., omogućili su predsjedničtvu da proglasi neovisnost i vrhovničtvo Bosne i Hercegovine.

Kano odgovor na to, Bosanski Srbi proglašavaju t. zv. ,,Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu'', s ciljem zauzimanja i podjele čitave Bosne i Hercegovine.

Čitavo vrieme rata provodi u Sarajevu osim kad putuje na pregovore u strane zemlje.

Sklapanjem sporazuma s Tuđmanom o savezu Hrvata i Bošnjaka, ter saveza država Hrvatske i Bosne i Hercegovine godine 1994., stvoren je preduvjet za oslobađanje Hrvatske i BiH. Na žalost upravo kad su hrvatsko-bošnjačke snage bile u naletu, velesile su pod prietnjom vojnog djelovanja zaustavile oslobađanje ter prisilile Izetbegovića i Tuđmana na Daytonski sporazum, po kojem je BiH podieljena na 2 diela.

Alija Izetbegović je vojnicima Armije BiH (na pr. u 105. radnjačkoj (motoriziranoj)) znao ovako govoriti: ,,Ne možeš biti Bošnjak ako ne poštuješ Hrvate!''

Iz zdravstvenih razloga, u listopadu godine 2000. podnio je ostavku na mjesto Predsjedničtva BiH. Alija Izetbegović umire 19. listopada 2003, tiekom oporavka poslije slamanja četiri rebra i ozljede ramena.