MUHAMED HADŽIEFENDIĆ
Muhamed Hadžiefendić
Muhamed Hadžiefendić je bio domobranski častnik. Rodio se u Tuzli, u siečnju 1898., a umro u Tuzli, 7. listopada 1943. Završio je Trgovačko učilište u Sarajevu. Opredjeljuje se za vojnički poziv i pristupa bosanskom puku od austrougarske vojske tiekom I. svjetskog rata, iz kojeg izlazi u činu poručnika. Za vrieme Kraljevine Jugoslavije nastavlja izobrazbu na Vojnom učilištu, ter godine 1938. dobiva čin bojnika. Tiekom travanjskog rata godine 1941. odkazuje poslušnost jugoslavenskoj vojsci, ter u Vodicama kraj Šibenika, zajedno sa stanovničtvom, sredbotvori mjestnu samoobranu od razpadajuće vojske. Vraća se u Tuzlu, u prosincu 1941. posjećuje Slavka Kvaternika i upoznaje ga sa zamisli osnivanja jedne domobranske jedinice, koja bi pozivala u vojsku mjestni muslimanski puk. Dobivši odobrenje, pristupa novačenju, ter 22. prosinca 1941. osniva uz tvarnu pomoć Hrvatskog domobranstva Dobrovoljački oddjel narodnog ustanka bojnika Hadžiefendića. Ta je vojna jedinica prerasla u Sdrug dobrovoljačke vojne jedinice od Hadžiefendića (ožujak 1942.), a u srpnju 1942. u Domobransku dobrovoljačku pukovniju - DOMDO, zvanu ,,Hadžiefendićeva legia'', s gotovo 6000 boraca, koji su uglavnom branili svoja sela od četnika i partizana. U proljeće 1943. Niemci rabe Hadžiefendićevu vojnu jedinicu kano osnovicu za novačenje vojnika u 13. SS-podjel (Handžar divizia) premda su pojedine muslimanske vođe na zamisli vladosbornog samoupravničtva vidjeli vojnu jedinicu kano zametak buduće Bosanske straže. Hadžiefendić obavještava Glavni stožer domobranstva u Zagrebu o spremnosti vojne jedinice za novačenje u SS-podjel, ter početkom svibnja u Brčkom prima dužnost častnika od SS-podjela. Mnogi pripadnici vojne jedinice nisu htjeli u SS-podjel, pak su pobjegli iz vojske i prišli partizanima. Nezadovoljne sbivanjima u vojnoj jedinici hrvatske vojne vlasti početkom lipnja 1943. smjenjuju Hadžiefendića s dužnosti zapovjednika vojne jedinice. Nakon partizanskog zauzetka Tuzle u listopadu 1943., uhićen je i Vojni ga sud 18. iztočnobosanskog podjela 7. listopada 1943. osuđuje na smrt. Istog je dana i strieljan.
