Povratak / Back

ANTE GOTOVINA

 

Krilnik Ante Gotovina

 

Ante Gotovina, sin dalmatinskog ribara, rođen godine 1955. u Tkonu na otoku Pašmanu. U razvojnoj je dobi, pobjegao iz rodnog mjesta i odtisnuo se na brod. Prije doba punoljetnosti prijavio se u francuzku Legiju (vojnu jedinicu) stranaca. Tamo je proveo više godina, i nakon obuke sudjelovao je u vojnim podhvatima u Chadu i drugdje u Africi i Aziji gdje su još postojali francuzki utjecaji. Nakon odpuštanja u dočastničkom činu narednika, Gotovina je, vjerojatno, djelovao kano vojni učitelj i obavještajac za vezu u zemljama Latinske Amerike, najviše Paragvaju, skoro sigurno s prešutnim odobrenjem francuzkih vlasti. Stupivši u dodir s hrvatskim izseljenicima u Argentini, Gotovina (koji je u međuvriemenu izgubio svaku vezu s domovinom) doznaje za proglas hrvatske samostalnosti ter se vraća u Hrvatsku u lipnju 1991., odmah stupivši u Zbor narodne garde (vojske). Sudjeluje u težkim borbama u Zapadnoj Slavoniji (Novska, Nova Gradiška) u sastavu 1. vojnog sdruga, prvo kano branitelj, a zatim kano zapovjednik. Nakon ranjavanja i oporavka, nakratko pukovnik Gotovina odlazi za zapovjednika HVO Livno. Od 1992. do 1996. kano sdružnik vrši dužnost zapovjednika Sbornog područja Split, a nakon toga je glavni nadzornik obrane. Ante Gotovina je dao veliki doprinos u ustrojavanju dočastničkog obučnog središta u Šepurinama pokraj Zadra. Hrlo je vojno napriedovao, ter je u činu sdružnika bio jednim (uz Janka Bobetka i Antu Rosu) od glavnih zapovjednika u Podhvatu Maslenica, a kano krilnik-pukovnik sredbotvori i vodi više ključnih vojnih podhvata: obranu Livna i Tomislavgrada od postrojbi Mladićeve Vojske RS, dugotrajni puzeći rat u kojem je tiekom desetak mjeseci lomljena srbska obrana u Livanjskom polju, obroncima Dinare i Šator planine, oslobađanje Glamoča i Bosanskog Grahova, ter obkoljavanje Knina što je stvorilo preduvjete za hrlo i uspješno izvršenje Podhvata Oluja. Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovici godine 1995. glavni zapovjednik sdruženih snaga HV i HVO u Podhvatu Maestral, kada je podpuno razbijena vojska bosanskih Srba, a hrvatske snage su došle na udaljenost 23 kilometra od Banje Luke. Slom srbske nazovidržave u Bosni i Hercegovini spriečilo je svjetsko, poglavito američko međudržavoslovlje. Bio je poznat po ljudskosti spram zarobljenih neprijatelja, ter je bezpogovorno tražio od svojih podređenih da se pridržavanju ratnih prava i običaja i Ženevske uredbe. Ima više svjedončanstava u vezi toga, a jedno od poznatijih je ono od liečnika dr. med. Borisa Hrečkovskog u tjedniku ,,POSAVSKA HRVATSKA'' iz 21. travnja 2006.: ,,O Domovinskom ratu se raspravlja neargumentirano, bez prave analize, a da ne govorimo o promišljanju na strateškoj razini. Početkom rujna 1991., rano ujutro, bili smo pozvani u selo novogradiške općine zbrinuti ranjenike. U središtu sela pod paljbom smo našli pripadnike (neprijateljske) I.A. brigade s nekoliko osoba od kojih je samo jedan imao prostrijelnu ruku kojeg smo zbrinuli. Zapovjednik zagrebačke jedinice naredio nam je da ranjenog i zarobljene hitno odvezemo sanitetskim vozilom 108. brigade u novogradišku bolnicu. Usprotivio sam se tome kao liječnik jer su borbe trajale, nitko nije bio vitalno ugrožen, ali je zapovjednik s dalmatinskim naglaskom postajao sve oštriji, naglašavao da smo mi hrvatska vojska i da poštujemo Že-nevsku konvenciju. Tada sam u sebi pomislio: tko je taj Dalmoš da meni liječniku u Slavoniji drži predavanja o Ženevskoj konvenciji dok iz kukuruza pucaju po nama? No njegov ton postajao je sve oštriji, nisu vrijedili nikakvi argumenti kao ni objašnjenje da sanitet može odmah zatrebati hrvatskim vojnicima. Ipak smo ih sve odvezli u bolnicu, a zapovjednik nam je darovao svoju motorolu jer je vidio da nemamo uređaj za vezu. U međuvremenu je hrvatski vojnik bio ranjen i prebačen u bolnicu u nesanitetskim uvjetima. Danas taj general HV-a Ante Gotovina čeka u Haagu suđenje za >>kršenje raznih ljudskih prava i običaja, sudjelovanja i organiziranja zločinačkog pothvata?!<<'' Promjenom vlasti u siečnju 2000., dolazi do razilaženja novouzpostavljene šesteročlane udružbe stranaka i novog predsjednika Mesića s jedne strane, ter poražene stranke HDZ-a i određenog broja najviših hrvatskih častnika, koji se nisu slagali s brojnim protuhrvatskim postupcima tadašnje vlasti. Sbog odtvorenog pisma nekolicine hrvatskih najviših častnika u kojemu je oštro napadnuto vladosborstvo nove vlasti, a koju je supodpisao, Gotovina je umirovljen 29. rujna godine 2000. zajedno s još šest visokih častnika Hrvatske vojske. Glasine koje su kružile neko vrieme pokazale su se istinitima: Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podigao je 2001. obtužnicu protiv krilnika Ante Gotovine, obtužujući ga za osmislitbu narodnostnog čišćenja, ter ratne zločine. Gotovina je odbio primiti obtužnicu, ter se od podizanja obtužnice do uhitbe 8. prosinca 2005. na Kanarskim otocima nalazio u biegu, s nepoznatim prebivalištem. Obje su hrvatske udružbene vlasti, i ona predvođena SDP-om (2000.-2004.), i ona predvođena HDZ-om (2004.-...), priznavajući nadležnost Haažkog suda, pozivali Gotovinu da se preda. Gotovina je, nakon dugogodišnjeg skrivanja, uhićen na Kanarskim otocima (Španjolska) 7. prosinca 2005. Vladosborno najrazpravljaniji dio u priči Ante Gotovine i suda u Haagu je to što je Europska Zajednica uvjetovala vladosborno-gospodarsku uključenost Hrvatske u EU hrvatskom uhitbom Gotovine, što je ponašanje koje izaziva različite odgovore. Hrvatska je javnost odpočetka bila naklonjena odbjeglom krilniku i protivila se izručenju. Jedna propitba iz ožujka godine 2005. o odgodi početka pregovora s EU pokazala je da samo 7% građana smatra kako je Gotovina stvarni krivac odgode. Što se tiče krilnikovog mogućeg izručenja, 56% je bilo protiv, a 28% za. Mjesec dana nakon uhitbe napravljena je nova propitba. 61% građana je izjavilo kako je krilnikova uhitba loša viest, a samo 14% da je dobra. Dakle, hrvatska je javnost na viest o uhitbi odgovorila posve drugčije nego hrvatska vlast. Jednak postotak, njih 61%, smatralo je kako obtužnica nije zasnovana na činjenicama, a 50% da će suđenje u Haagu biti pristrano. Dužnosti, činovi i odličja od krilnika Ante Gotovine: 1. veljače 1973. - 1. veljače 1978. - Služi u francuzkoj Legiji (vojnoj jedinici) stranaca od kuda izlazi s činom narednika, lipanj 1991. - Načelnik za podhvatne i nastavne poslove 1. vojnog sdruga "Tigrovi", srpanj 1991. - Zapovjednik izviđačke satnije 1. sdruga ZNG "Tigrovi", veljača 1992. - svibanj 1992. - Zamjenik zapovjenika posebne postrojbe GS HV, svibanj 1992. - listopad 1992. - Zapovjednik HVO Livno, 9. listopada 1992. - 12. ožujka 1996. - Zapovjednik ZP Split, 12. ožujka 1996. - Glavni nadzornik HV-a, 1991. - Pukovnik, 1992. - Sdružnik , 30. svibnja 1994. - Krilnik bojnik, 4. kolovoza 1995. - Krilnik pukovnik, 26. svibnja 1995. - Red kneza Domagoja s ogrlicom, 26. svibnja 1995. - Red bana Jelačića, 20. svibnja 1996. - Red hrvatskog trolista, 20. svibnja 1996. - Red hrvatskog križa.