HRVATSKI VELIKAN I MUČENIK KASIM EF. DOBRAČA
Preuzeto s: http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae
Pried sudbenim viećem Okružnog suda
kojim je predsjedavao Ahmet Salčić, a obtužbu zastupao Mustafa Vilović, osuđeni
su na kaznu zatvora: Kasim Dobrača na 15 godina, Derviš Korkut na 8, dr. Kasim
Turković na 4...
Dok će u Hrvatskoj sliedeća godina
biti u znaku obilježavanja godištnjice smrti
Alojza Stepinca, najvećeg mučenika komunističke samovlasti,
kojeg je Katolička crkva proglasila svetcem, dotle će se kod nas riedki sjetiti
godištnjice smrti Kasima Dobrače,
većeg mučenika i žrtve kominističke samovlasti od samog Stepinca. Pod naslovom
,,Otpočelo suđenje grupi narodnih izdajnika na čelu sa Kasimom Dobračom'',
,,Oslobođenje'' od 19. rujna 1947., petak, počinje svoje izvješće s jednog od
najstrašnijih vladosbornih postupaka muslimanskoj umnosti u BiH.
,,Oslobođenje'' od 26. rujna iste godine (opet petak) donosi naslov ,,Izrečena
presuda grupi izdajnika na čelu sa Kasimom Dobračom''.
Strani uhode
Pred sudbenim viećem Okružnog suda
kojim je presjedavao Ahmet Salčić,
a obtužbu zastupao Mustafa Vilović,
osuđeni su na kaznu zatvorom: Kasim Dobrača na 15 godina, Derviš Korkut na 8, dr. Kasim Turković na 4, dr. Jusuf Tanović na 4, Mahmut Traljić na 10, (ova peterica su
osuđena i na oduzimanje cjelokupne imovine), Abdulah
Dervišević na 6, Mustafa
Hebović 7, Ibrahim Karalić
10, Hasan Avdić 3, Hasan Ljevaković 5, Muharem Alihodžić na 2 godine i 10 mjeseci,
Osman Hasanović na 3 godine i
6 mjeseci. U izvješću se navodi da je izricanju presude prisustvovala ,,velika
masa građana''. Iz samih naslova ,,Oslobođenja'' može se dobiti uvid zašto su
obtuženi i kako im je suđeno. ,,Izdajnici su iskorištavali vakufske ustanove i
vjerske obrede za zločinački rad protiv naroda i države'', ,,Optuženi su
priznali da su radili špijunažu za neprijatelja naše države'', ,,Povjerenici
Dobračine prevratničke organizacije bili su pomagači ustaško-četničkih
bandita'', ,,Prevratnička organizacija bila je povezana sa agentima strane
špijunaže'', ,,Prevratnička organizacija radila je za račun potpaljivača rata -
naglasio je javni tužilac, tražeći strogu kaznu za optužene''. U dva izvješća
sa suđenja ,,Oslobođenje'' je objavilo i dva svjetlopisa iz sudnice na kojima
se vidi Kasim efendija Dobrača kako sjedi na obtuženičkoj klupi sa ahmedijom
(muslimanski ovoj oko glave) na glavi. To je jedinstven svjetlopis na kojem je
obtuženik u komunističkoj Jugoslaviji imao glavopkrivalo na glavi, jer je važio
nepisani zakon da se u prostoriji, posebno u sudnici, u kojoj visi na zidu
slika Josipa Broza, mora
sjediti gologlav. Dobračina ahmedija je izraz ponosa, dostojanstva i junačkog
držanja jednog imama. Prema bilježkama iz sjećanja hadži hafiza Halida Hadžimulića, koji je s
Kasimom efendijom Dobračom proveo 16 godina u jednom uredu u Gazi
Husrev-begovoj knjižnici, Dobrača je trebao biti osuđen na smrt. Hafiz
Hadžimulić je zabilježio svjedočbu hafiza
Ibrahima Riđanovića, koji mu je izpričao kako je spašen
Dobrača.
- U rujnu 1947. dogodilo se ustoličenje
reisu-l-uleme Ibrahima ef. Fejića.
To je bio prvi reis u bivšoj Jugoslaviji. Upravo tih dana završavalo se suđenje
Dobrači. Očekivalo se kako će Dobrača, kano vođa muslimana i predsjednik
El-Hidaje, biti osuđen na smrt. Tako, dok se prvi reis ustoličavao na svom
položaju i primao čestitke, na obtuženičkoj stolici najbolji, najučevniji i
najpošteniji borac za prava i slobodu bosanskih muslimana očekivao je svoj kraj
- junačku smrt kano šehid (mučenik), piše hafiz Hadžimulić u svojim sjećanjima
na Dobraču.
Novi reisu-l-ulema je namjeravao
posjetiti ugledne vladosborce i zahvaliti im na ukazanom povjerenju. Prvu
posjetu najavio je Rodoljubu Čolakoviću,
tadašnjem ministru prosvjete. On će pozvati i hafiza Riđanovića, kano
predsjednika ulema-medžlisa, u svoju pratnju. Tadašnji članovi ulema-medžlisa, h. Ali ef. Aganović i hfz. Muhamed Pandža, bili su u zatvoru,
tako da je hfz. Riđanović ostao sam u toj ustanovi. Hfz. Riđanović je pristao
biti u reisovoj pratnji pod uvjetom da se reis kod Čolakovića zauzme za
Dobraču. Trojica reisovih savjetnika, da im ne spominjemo imena, odmah su rekla
kako će napustiti sastanak ako o tome bude rieči. Na sastanku sa Čolakovićem
reis Fejić je spomenuo Dobraču. Čolaković je rekao kako je sudstvo nezavisno i
kako je težko zauzimati se za nekoga tko je okrivljen da je rušio državu.
Sliedeća reisova posjeta bila je Avdi Humi, tadašnjem predsjedniku Skupštine
BiH, a reisovom zemljaku, jer su obojica bili Mostarci. Avdo Humo je priobćio
reisu: ,,Uspio si u svom zauzimanju – Dobrača ne će biti osuđen na smrt''.
Naserova uloga
Reis Fejić je godine 1951. posjetio
Kairo i susreo se sa šejhom El-Azhara. Pošto je Dobrača visokoučilištovao na
El-Azharu, šejh je upitao reisa za Dobraču. Smatra se da je ovaj razgovor
prenesen samom Gamalu Naseru
i da je sbog poboljšanja odnosa Jugoslavije i Egipta nekolicina muslimanskih
vjerskih uglednika koji su bili u zatvoru puštena na uvjetnu slobodu. Nakon
deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim efendija
Dobrača je preselio na ahiret (zagrobni život) 3. studenog godine 1979., treći
dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja
jeftinog članka ,,Parergon'' Derviša Sušića
u ,,Oslobođenju''. ,,Parergon'' je objavljivan u podlistku ,,Oslobođenja'' tiekom
mjeseca ramazana. Glavna oštrica obtužbi i klevete Sušićevog udbaškog članka
bila je usmjerena protiv Kasima Dobrače i Huseina
Đoze. Tako se može reći da je golgota jednog od najvećih umnih
stupova islama u BiH započela i završila s huškanjem ,,Oslobođenja''.
Piše: Nedžad Latić
Izvor: Dnevni Avaz od 31. 10. 2009.
Na hrvatski korienski pravopis
preveo:
dane-croatia
