HRVATSKI DOMOLJUB I MISLILAC NAHID KULENOVIĆ

 

Nahid Kulenović, sin dr. Džafer-bega Kulenovića. Umnik i pobunjenik, koga je ubio obavještajac jugoslavenske tajne službe I. Galić, Nahid je pokazao u svom radu i rodoljublju najviše i uzpon viših ciljeva hrvatskih boraca. Da bismo obnovili uspomenu na ovog velikog hrvatskog rodoljuba, objavit ću osvrt na dio njegovih vladosbornih djelatnosti koje sam doživio u ono doba, jer sam se nalazio u njegovoj blizini.

Nahid Kulenović bio je u punom smislu izgrađena osoba u vjerskom, narodnostnom i vladosbornom pogledu. Primjenjeni vjernik koji je svoje vjerske dužnosti svakodnevno izvršavao usrdno i nenametljivo. Nikada nije javno ulazio u taj najposebničkiji dio duhovno-vjerskog života čovjeka, niti je o tome razpravljao, jerbo je smatrao kako u tom pitanju svaki pojedinac mora sam odlučivati po svojoj savjesti. Bio je oženjen za Marijanu Deželić, kćer  poznatog hrvatskog djelatnika, Berislava Đuru Deželića. U javnom životu njega je u prvom redu zanimalo koliko je koji Hrvat spreman žrtvovati u narodnooslobodilačkom radu. Nahid Kulenović je kao riedko koji živući Hrvat pratio pobunjenička gibanja u svietu i putove pobunjeničtva kojim su različiti narodi prolazili dok nisu došli do svoje slobode. Poučen tim izkustvima Nahid je okupljao oko sebe mlađi borbeni hrvatski naraštaj i dajući mu osnovno znanje i izgradnju u tom pogledu. Stvarao je sredbotvorbe i naputke. Da bi ostvario svoju zamisao, ing. Nihad Kulenović stvorio je zajedno s Milom Rukavinom, koga su jugoslavenski komunistički obavještajci isto tako umorili, dosta čvrstu vladosbornu sredbotvorbu s jasnim naputkom širenja pobunjeničke zamisli na hrvatskom narodnom području, da bi se narod u povoljnom času mogao osloboditi. Sredbotvorbeni rad i dodiri s djelatnicima oduzimali su mnogo vriemena Nahidu i zato se nije mogao posvećivati novinarskom radu koliko je želio. Nu i ono malo što je napisao pokazuje njegov zacrtani stav prema Hrvatskoj i njezinim potežkoćama. Navest ćemo samo jedan odlomak iz niza njegovih članaka, koje je objavljivao kano glavni urednik mjesečnika Ujedinjenih Hrvata Njemačke, Hrvatska sloboda u Munchenu.

,,Naše 'prijatelje´ nitko nije pitao za njihove savjete u pogledu Bosne-Hercegovine-Sandžaka u prošlosti, pa ne će ni u budućnosti. Stoga im savjetujemo da ne diraju u hrvatsku Herceg-Bosnu i Sandžak, jer će se u protivnom jako opeći. Bosna-Hercegovina-Sandžak glasovali su 1941. sa svojom krvlju za hrvatsku državu i to će učiniti opet, kada to bude potrebno. Sinovi Crne legije stajat će ponovno s puškom u ruci na vjekovnoj međi Drine, koja će uvijek dijeliti dva naroda: Srbe i Hrvate.''

Nahidov zadnji članak nosi utjecajni i naslov ,,I krv za Hrvatsku'', kano da govori o njegovoj spremnosti da dadne svoj život za izmučenu Hrvatsku. Uistinu, kratko vrieme nakon toga, 13. lipnja 1968., pao je od jugoslavenske ruke. Jugoslavensko vladajuće društvo, zasnovano na bratstvu i uništavanju poviestnih naroda, ne će uspjeti nametnuti svoje naopake zamisli hrvatskim muslimanima Bosne i Hercegovine, jerbo je iz redova ovih izašao velik broj prosvjetitelja, umnika, književnika, smjelih vladosboraca i junaka koji su svojim životima svjedočili za hrvatstvo bosansko-hercegovačkih muslimana. Luka Fertilio rekao je jednom, da junaci stvaraju poviest i da hrvatska poviest vriedi koliko vriede njezini junaci. Duh suvriemenog hrvatskog narodničtva mora se osjećati na svakom mjestu u domovini i u izseljeničtvu. Mora biti jedan među hrvatskim borcima svih vjera. U tom duhu Aida Kulenović, kći dr. Džafer-bega Kulenovića, opominje:

,,Gotovo svi rođeni Hrvati i osjećaju se Hrvatima, a kao protudokaz nikada se ne mogu naći iznimke poštujemo vjeru jedni drugih i živimo po propisima vjere kojoj pripadamo i hrvatski će narod od toga imati samo goleme koristi.''

 

Nahidov sin, Džafer (Jeff), trenutno radi kano dopredsjednik za sjevernoamerički Sabor Bošnjaka (najveće bošnjačke sredbotvorbe u Sjevernoj Americi), kano i predsjednik Islamskog uljudbenog središta u Northbrooku, IL, USA, ter je bio član Upravnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) u Sarajevu.