1945., siječanj 25.
Odsjek OZN-e za oblast VI. Korpusa upućuje III.
Odsjeku OZN-e za Hrvatsku popise domobranskih časnika i ostalih, koje su
likvidirali pripadnici OZN-e te postrojbi VI. Korpusa NOV i PO Jugoslavije u
razdoblju od 15. rujna 1944. do 1. siječnja 1945.
ODSJEK ZA OBLAST VI. KORPUSA
ODJELA ZAŠTITE NARODA
Br. 25
Dana 25. I. 1945. g.
III. ODSJEKU ODJELA ZAŠTITE
NARODA
-za Hrvatsku-
U
sporazumu sa drugom Batom članom Vašeg Odsjeka upućujemo Vam pregled
kao i imena lica likvidiranih u razmaku od 15. IX. 1944. do I. I. 1945. Ista su
lica likvidirana pre mog dolaska za šefa ove sekcije i skoro sve likvidacije su
izvršene bez zapisnika, o čemu će Lazo usmeno referisati.
Smrt fašizmu-Sloboda narodu
!
Šef:
Ivan Mišković [v.r.]
(Pečat sa petokrakom)
/.../
Napomena:
Dokumentacija je pronađena među ostalom
dokumentacijom na kojoj je radila Radna grupa, tako da do sada nije bila
evidentirana u Grupi 30 – Rad službe sigurnosti.
Zbog svoje delikatnosti, predlažem da se ista
dokumentacija ODMAH UNIŠTI, zbog opće poznatih razloga.
Zagreb, 03. 03. 1986. godine Vladimir
Pećnik
Dana 04. 03. 1986. godine, vraćena su pismena
po načelniku V. odjela drugarice Koviljke Šijan, da se odlože u fond
Historijske građe SDS RSUP SR Hrvatske – Rad službe DS, a prema odluci
pomoćnika republičkog sekretara za UP Srećka Šimurine.
Zagreb,
05. 03. 1986. Vladimir
Pećnik
SPISAK LIKVIDIRANIH DOMOBRANSKIH OFICIRA
Od 15. IX. [1944.] do 1. 1. 1945. godine.-
1.- Odžadžić
Stjepan, biv, domobranski kapetan, došao na poziv Tita u NOV i nalazi se na
dužnosti referenta za naoružanje II. bataljona Osječke udarne brigade. Na
dužnosti je bio nemaran, aljkav i opijao se. Za vrijeme akcije na Koprivnicu
spavao je daleko iz fronta, dok je njegov bataljon ostao bez municije.
Omalovažavao je narodne oficire i nije htio nositi čin. Govorio je kako je
on sada morao doći u NOV, ali da je to privremeno i da će još biti
razgovora.
Isti je
likvidiran po samim članovima Opunomoćeništva divizije, a po
naredjenju dobivenom od Odsjeka na koje je bio potpisan Pero Olhovi.
2.-Kokolek
Josip, bivši domobranski kapetan, rodjen 1910., Završje, Zlatar, Hrvat,
došao u NOV na poziv Tita i bio na dužnosti u III. Bataljonu Omladinske udarne
brigade. Isti je medju domobranskim oficirima govorio kako je bilo bolje u
domobranstvu nego u NOV, kako se na Kalniku osniva Srpski bataljon koji se
osvećiva hrvatskom narodu, kao je on bio zakleti ustaša u tabor Ludbrega,
kao on ne vjeruje u federativno uredjenje Jugoslavije, kao su u NOV rukovodioci
svi Srbi koji će Hrvate prevariti, kako su se partizani trebali
priključiti domobranima i kako Hrvati treba da paze što rade da ne bi Srbi
opet zavladali, i.t.d. Izvještaj o likvidaciji istog sa zapisnikom dostavljen
ranije OZN-i III. za Hrvatsku.
3.-Muzhaus
Mijo, rodjen 1909., Valpovo, Hrvat, bio dom. Kapetan i zarobljen u Daruvaru
15. IX. 1944. Isti se bio prisiljen predati, jer nije imao kuda pobjeći
prilikom likvidacije Daruvara. Ta njega tvrde domobranski natporučnik
Balen Josip i Vaktarić Janko da se isti uvjek dobrovoljno borio protiv NOV
i da se zalagao za borbu do kraja, jer da će on pregovarati samo sa
Englezima i Amerikancima, a ne sa šumskom vojskom. Nadalje isti govore da se
isti u NOV smatrao zarobljenikom i omalovažavao je svako naredjenje izdano od
strane naših rukovodioca.
Obojica
gore navedenih likvidirana su po Opunomoćeništvu XL. Divizije.
4.-Bošković
Miloš, rodjen 1894. u Beogradu, živio u Osijeku, Srbin, u NOV došao na
Titov poziv. Bio za vrijeme Jugoslavije pukovnik. Isti je bio na dužnosti u
Novogradiškom području kod vojno-sudskog islednika i za vrijeme svog
službovanja nije bio zadovoljan s ničim. Kajao se što je prešao na stranu
NOV i vječito je potezao pitanje kako će za vrijeme mira biti
plaćeni oficiri i kakav će on položaj dobiti. Mrzio je članove
Partije i uopće nije s njima htio razgovarati. Nije se družio s nikim do
li sa jednom židovkom, čiji je brat bio pod vojnim sudom zbog veze sa
Englezima. Na svojoj dužnosti, prilikom preslušavanja optuženika uvjek je
optuženicima pružao priliku da se opravdaju, dapače im je postavljao
takova pitanja na koja su mogli samo olakšavajuće odgovoriti. Kao odraz
njegovoga mišljenja po odnosu izmedju jugoslavenskih, domobranskih i NOV
oficira jeste članak koji je napisao i za kojeg je tražio da ga se štampa
u jednim našim službenim novinama. U tom članku je tražio da se
domobranskim oficirima ne priznaju činovi koje su dobili u domobranstvu.
Isti je živio u Osijeku legalno kao Srbin i to iz razloga što je isti za
vrijeme Jugoslavije kao sudski pukovnik obavještavao ondašnje ustaše da će
biti hapšeni, o čemu ovaj otsjek posjeduje zaplijenjeni dokumenat.
5.-Njavro
Ivan, rodjen 25. XI. 1911., domobranski poručnik, Opatija, kotar
Rijeka /Istra/, stupio u NOV 5. IX. 1944. Mrzio je sve što je srpsko, medju
vojnicima govorio je protiv oficira NOV, a zastupao je novodošle domobranske
oficire. Medjuvojnicima širio je neraspoloženje i na taj način što im je
dokazivao kako su zapostavljeni, kako se o starim partizanima ne vodi
računa, kako je uzalud što su se borili jer da svejedno neće dobiti
zasluženi položaj niti odgovarajući čin. Medju narodom je širio
nepovjerenje u našu narodnu vlast govoreći narodu da nemaju soli,
kuća, da niko o njima ne vodi računa, te da bi narodu bilo bolje da
nisu pod našom upravom. Govorio im je da su robovi, da ništa nemaju, da su
gladni, goli i bosi i da je ovakav život robija. Za novine ‘’Srpsku
riječ’’ govorio je da nema smisla čitati niti uzeti u ruke jer to je
obično sranje.
Ovu
dvojicu likvidiralo je Opunomoćeništvo Novogradiškog područja vrlo
konspirativno, a po naredjenju člana Otsjeka Valtera.
6. Orlić
Franje Franjo, rodjen 1919. Dubrovnik, domobr. poručnik, Hrvat, zarobljen
prilikom likvidacije Pakraca 13. IX. 1944. Isti je bio poručnik u IV.
gorskom zdrugu, ranjavan i odlikovan srebrenom kolajnom.
7.-Krželj
Josip, rodjen 1921. Zadvarje, Split, Hrvat, zarobljen u Pakracu 13. IX.
1944. Isti je bio domobranski poručnik, istaknuti fašista i
učestvovao u paljenju i pljačkanju sela pakračkog kotara.
Obojica su
likvidirani po naredjenju samog Opunomoćeništva područja.
8.-Loriš
Franjo, biv. Domobranski natporučnik, rodjen 1913., Orahovica, Našice,
Hrvat, došao u NOV 10. X. 1944. Isti je bio od 1941. neprestano u domobranstvu
i medju ostalim dužnostima bio je zapovjednik sata oklopnih vlakova u Doboju.
Učestvovao je u borbama protiv NOV u Hercegovini, Bosni i Slavoniji.
9.-Smrdjek
Franjo, domobranski poručnik, rodjen 1923., Otok, Vinkovci, Hrvat,
došao u NOV 5. X. 1944. Isti je bio u neprijateljskoj vojsci od 1941. pa do
stupanja u NOV i učestvovao u svim ofanzivama na Slavoniju.
Obojica su
likvidirani po naredjenju samog opunomoćeništva područja.
10.-Zaviša
Vesić, dom. Major, rodjen 1899., Pančevo, Srbin, došao u NOV 18.
IX. 1943. god.
11.-Čujković
Nikole Nikola, rodjen 1906. Lenjingrad, Rus, aktivni major, služio u VII.
Vazduhoplovno-telegrafskoj četi, kasnije u zapovjedništvu II. zbornog
područja. Sa 14 godina došao u Jugoslaviju sa ostalim ruskim emigrantima,
te u Jugoslaviji svršio gimnaziju i akademiju. U NDH služio od 1941. do 1944.
kod željezničkih bojna, te bio komandant oklopnih vozova u Brodu i kasnije
u zapovjedništvu II. zbornog područja. Isti je po dolasku u NOV govorio
kako su na svim položajima Srbi, kako da nije bilo domobrana da ne bi partizani
ništa učinili, kako je nemoralan život drugarica, kao je on bio strah i
trepet partizana dok je bio komandant oklopnih vozova i.t.d.
12.-Stanojević
Ljubomir, rodjen 1916. u Ivanju, srez Jablanički, oženjen sa švabicom
iz Osijeka, Srbin, kao aktivni jugoslavenski poručnik bio je u
Nedićevoj vojsci dobrovoljno od 1941. do 1944. i po povlačenju švaba
iz Srbije, prebacio se u Slavoniju i došao u NOV. Sumnja se da je bio
ubačen kao četnički elemenat, te da je osim služenja u
Nedićevoj vojsci bio u službi gestapoa, budući da mu je žena švabica.
13.-Vodenik
Alfons, aktivni domobr. zrakoplovni poručnik, rodjen 1912. u Zagrebu.
Isti je u NOV došao 9. X. 1944. iz Zagreba preko Broda u Slavoniju. Bombardovao
je naša nezaštičena sela i položaje NOV.
14.-Ille
Mario, aktivni domobranski poručnik, vršio dužnost rukovaoca
materijala za vezu u Glatesu, u domobranstvu bio vrlo agilan, ustaški
nastrojen, ima dva brata ustaške oficire, radio za UNS i izvještaje slao protiv
radnika ppukovniku Varljenu i policiji.
15.-Kalebota
Mato, aktivni domobranski potporučnik, Hrvat, živio u Slav. Požegi,
rodom iz Šibenika. U domobranstvu bio vrlo agilan, vršio dužnost skladištara na
Glatesu, ustaški nastrojen, germanofil, radio sa UNS-om, denuncirao mnoge naše
radnike.
16.-Varljan
Ivan, domobranski potpukovnik, upravnik Glatesa, čovjek bez karaktera,
materijalista, organizator UNS organizacije u Glatesu, preko njega su išle sve
denuncijacije na naše radnike i sam je lično denuncirao. Nalazio se u
društvu njemačkih oficira i ustaških funkcionera.
17.-Novak
Ivan, domobranski poručnik, vršio dužnost adjutanta na Glatesu,
ulizica, podlac, zna za cijelu organizaciju UNS-a i radio s njome, bio desna
ruka ppukovnika Varljana.
Od 15. IX. 1944. g. do 1. 1.
1945. g./osim domobranskih oficira/
1.-Duljković
Mehmed, borac prateće čete I. bataljona XII. proleterske udarne
brigade, Musliman, bio u SS diviziji i zarobljen poslije 15. X. 1944. na
sektoru Istočne Slavonije. U jedinici se pokazao nedisciplinovan, prgav,
spreman na tuču, harangirao medju Muslimanima da se bježi preko u Bosnu.
2.-Radović
M. Radovan, biv. Nedićevac, u NOV borac prateće čete IV.
bataljona XII. Proleterske Udarne brigade. Došao u NOV sa grupom od 16
nedićevaca poslije X. mjeseca 1944. Isti su se sa Njemcima povukli ispred
Crvene Armije iz Srbije. Ovaj je u jrdinici rovario govoreći da će
oni jednog dana dezertirati za neki Suvoborski Odred. Omalovažavao je polit.
Komesare i sav politički rad, a u borbi se pokazao slab borac i špekulant.
3.-Čupić
J. Miodrag, biv. nedićevac. Ostalo isto kao i kod gornjeg.
4.-Radovanović
R. Radisav
5.-Radovanović
B. Živorad, biv. nedićevci došli iz Srbije sa grupom njih 16. U NOV
borci XII. proleterske udarne brigade.
6.-Vukičević
Milan, biv. aktivni jugoslavenski poručnik, u NOV došao poslije 15.
IX. 1944. iz Srbije, po narodnosti Srbin, u NOV vršio dužnost referenta za
naoružanje Osječke udarne brigade. Od 1941. sve do stupanja u NOV radio
navodno u Beogradu, kamo je pobjegao ispred progona ustaša u Sremu. Ima izgleda
prema njegovim ispravama da je tamo radio za gestapo i Nedića. Na dužnosti
se pokazao aljkav, neodgovoran, potcjenjivajući druge oficire. Naginjao je
k četnicima i kao takvoga poznaju ga neki drugovi iz Srema. Isti je bio
sumnjiv i problematične prošlosti.
7.-Svrabović
Rusein, biv. vodnik u gestapovcima, u NOV stupio do 15. IX. 1944. i nalazio
se u IV. bataljonu Osječke udarne brigade. Isti je svršio kurs u
Stockerau, nalazio se u gestapovcima 2 godine, te učestvovao u više
neprijateljskih ofanziva kako u Bosni tako i u Slavoniji. U jedinici je
učestvovao u organizovanju dezerterstva 7 Muslimana koji su dezertirali u
Bosnu sa 3 p.m. početkom XI. Mjeseca 1944. Kao takav i za
učestvovanje u tom organizovanju dezerterstva osudjen je po Vojnom sudu
divizije na smrt, ali je zalaganjem nekih drugova, kao na pr. rukovodioca
polit. Odjela Voje Sobajića, oslobodjen je i pušten ponovno u jedinicu s
motivacijom da je dobar borac.
Poslije svega toga hapšen je s naše strane.
8.-Krpan
Mato, biv. ustaški rojnik, došao u NOV poslije 15. IX. 1944. dobrovoljno i
nalazio se kao borac u IV. brigadi. Za vrijeme ustaške vladavine u Slav. Požegi
učestvovao je zajedno sa ustašama u zlodjelima koja su činjena po
Požeškoj Kotlini 1943./44. godine. U zatvoru je tukao i zlostavljao partizana
Ćanić Luku i druge koji su bili zarobljeni od strane ustaša. Isti je
to priznao i smatra se ratnim zločincem koji se uvukao u NOV.
9.-Grgić
Antun, bivši pripadnik Suljine bojne. Došao u NOV prije 15. IX. 1944. i
nalazi se kao borac u XII. proleterskoj udarnoj brigadi. Isti je rodom iz
Viškovaca od Djakova te je dolazio kao pripadnik Suljine bojne zajedno sa
ustašama iz Djakova u pljačku Djakovačkih Selca i okolnih sela. U
jednom takvom pohodu isti je mlatio neke seljake iz Djakovačkih Selaca
koji su ga poslije prepoznali kad je ista brigada tamo kantonovala, i na osnovu
toga je uhapšen. Prilikom boravaka u zatvoru divizije poslije našičke
akcije isti je pri povlačenju divizije govorio pred narodom kako smo
pretrpjeli velike gubitke i kako je IV. brigada razbijena, što nije odgovaralo
istini.
10.-Šmit
Miško, bivši gestapovac, rodom iz Podgorača, nalazi se u Dopunskom
bataljonu kao borac, kamo je došao u X. mjesecu 1944. Isti je 1941. godine kao
opštinski pisar u Podgoraču dolazio zajedno sa ustašama u sela Ostrošince,
Granice i dr., te terorizirao i tukao pojedine ljude tih sela. Poslije toga
otišao je u gestapovce, gdje se nalazio skoro 2 godine. Seljani gore navedenih
sela su ga prepoznali i htjeli su da ga sami ubiju. Isti je smatran ratnim
zločincem i kao takav uhapšen.
11.-Marković
Fabijan, biv. ustaša, došao u NOV poslije 15. IX. 1944. i nalazio se kao
borac u Osječkoj udarnoj brigadi. Kao ustaša iz 1941. vršeći dužnost
poljara učestvovao je u svim većim akcijama neprijatelja na Dilju
1941. i 1942. godine, te im je služio kao vodič. Po oslobođenju njegovog
sela isti se preselio u Brod bojeći se kazne. Prilikom kantonovanja iste
brigade u pomenutom selu, njegovi su ga seljani prepoznali, potvrdili njegov
protunarodni rad, što je i sam priznao i na osnovu toga uhapšen.
12.-Šarić
Antun, biv. ustaša, došao u NOV poslije 15. IX. 1944. i nalazio se kao
borac u Osječkoj udarnoj brigadi. Kao ustaša 1941. zajedno sa svojom
braćom koji su i danas ustaše, pljačkao je u okolici Dervente srpsku
imovinu i učestvovao u hapšenju naših drugova. Drugovi iz njegovog kraja
su ga prepoznali i tražili da ga se uhapsi.
13.-Nakić,
madjioničar, rodom iz Vukovara, biv. domobranac, uhapšen kao dezerter na
putu kući. Isti je došao u NOV poslije 15. IX. 1944. i pokazao se u
jedinici kao kukavica, te nagovarao Sremce da dezertiraju u Srem.
Svi gore
navedeni su likvidirani i to: Br. 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., koji su se
nalazili u spisku sumnjivih, likvidirani su po naredjenju Otsjeka; br. 8. i 12.
po naredjenju Opunomoćeništva divizije; br. 9. i 10. po naredjenju Štaba
divizije; br. 11. i 13. likvidirani u dogovoru sa Štabom divizije i Vojnim
sudom. Za iste likvidacije znade Opunomoćeništvo divizije i par
povjerljivih kurira. Za one koji su likvidirani po naredjenju Otsjeka ne
postoje nikakvi saslušani zapisnici niti je vodjen postupak, dok je za ostale
vodjen postupak, ali nepotpun, te ne postoji sredjeni zapisnici.
14.-Kikerec Mladen,
rodj. 6. X. 1923. u Slav. Brodu, Hrvat, rkt., djak, u NOV stupio 22. IX. 1944.
od kuće u Slav Brodu. Nalazio se u Tehnici XVIII. Udarne brigade kao
crtač. Za vrijeme Jugoslavije bio je ljotićevac, a otac mu je
velikosrpski režimer. Isti je pričao u Suhopolju oko 1. X. 1944. kako
partizani nemaju cilja borbe i oni mogu voditi samo nesvjesne i nepismene mase.
Svijet će poslije rata ismijati partizane kao što je i Lenjin ismijan.
Takodjer je govorio da bi onome ko bi ga izvukao iz partizana dao 300.000 Kuna.
Dok je bio u jedinici, isti se pokazao kukavica i paničar u borbi.
15.-Sifner
Ratimir, rodjen 18. V. 1915. u Severinu na Kupi, Vrbovsko, Hrvat, rkt.
Pravnik, stupio u NOV 15. IX. 1944. iz domobranstva gdje je bio narednik u
Ratnom sudu IV. gorskog zdruga kao stručnjak pomoć sudiji i to u
Daruvaru i Banjaluci. Nalazio se u I. bataljonu XVIII. Udarne brigade kao
borac. U domobranstvu se nalazio 35 mjeseci. U jedinici je pokazao
nezainteresovan za rad, te je sve pratio sa sumnjom. Prilikom pokreta prema
Okučanima govorio je borcima kako je glupo ići na prugu, jer će
svi izgubiti glavu. Pokazao se plašljiv i kod prve paljbe izostajao iz
jedinice.
16.-Grubač
Vaso, rodjen 1906. u Boboti, Vukovar, Srbin, postolar, stupio u NOV 21. IX.
1943. od kuće i bio šuster pri štabu Omladinske udarne brigade, te u
Intendanturi iste rukovodio sa municijom. Govorio je da će se kralj Petar
II. vratiti u Jugoslaviju i da on nije kriv za sudbinu naroda. Petokraku
zvijezdu nije htio da nosi. Izbjegavao je sastanke i na saslušanju govorio je
za neke četnike koji su likvidirani da nisu četnici.
17.-Salopek
Janko, rodjen 1909. Bačevac, Gradina, Virovitica, Hrvat, rkt. Seljak,
stupio u NOV 15. VIII. 1944. iz domobranstva i bio u III. bataljonu
Virovitičke brigade kao borac. Isti je dezertirao iz NOV, te kada je došao
kući poručio je miliciji iz Virovitice da dodju po njega i oružje.
Milicija je iz Virovitice stvarno došla te ga tobož prisilno otjerala u
uporište, gdje se isti zadržao nekoliko dana. Prije svoga dezerterstva iz NOV,
odnosno iz Bilogorskog NOP odreda, održavao je veze sa Bijelom gardom, te je
zajedno s njima išao hvatati partizane u selo Detkovac, što se naknadno
saznalo.
18.-Djukić
Sreto, rodjen 1913. Dobrogošće, Bektež, Požega, Srbin, opć.
Bilježnik, stupio u NOV 14. VII. 1943. iz civila i nalazio se u I. bataljonu
Virovitičke brigade kao komandir čete. Isti je bio velikosrbin i
četnički nastrojen. Za vrijeme bivše Jugoslavije nalazio se u
četničkoj organizaciji. Kao takav već je jednom bio na sudu
Požeškog područja zbog svojih velikosrpskih izjava, te je po sudu XL.
Divizije, kome je poslije predan, osudjen odnosno oslobodjen i poslan u
jedinicu za borca, gdje se brzo uzdigao za komandira čete. Zbog šamaranja
boraca i silovanja žene u D. Motičini, isti je opet otišao za borca. Kada
se istoga uhapsilo i vodilo na preslušavanje zbog silovanja i drugog, isti je
pokušao bježati i ubijen.
19.-Košćak
Miško, rodjen 1921. Bačevac, Gradina, Virovitica, Hrvat, ratar, stupio
u NOV 20. VII. 1944. u Virovitičku brigadu kao borac. Isti se bio
samovoljno udaljio iz jedinice, te navodno uhvaćen od milicije. Medjutim
kasnije se je saznalo da se isti sam predao i zajedno sa milicijom, u kojoj se
nalazio mjesec dana o žetvi, išao hapsiti partizane u Detkovcu i Lugu.
20. Begović
Djuro, rodjen 1924. Drškovci, Požega, Hrvat, srednjoškolac, stupio u NOV
17. X. 1944. te se nalazio u Dopunskom bataljonu divizije. Isti prije pohadjao
kurs ustaških jurišnika u Zagrebu, te ustaški dužnostnički kurs u Borovu.
Istoga Požežani optužuju da je noću 28./29. IX. 1944. kidao parole NOV u
Požegi. Na priredbi Omladinske udarne brigade u Požegi ometao je program
lupanjem stolica i galamom skupa sa nekim biv. ustašama. Za vrijeme napada XII.
proleterske udarne brigade na Slav. Požegu, zajedno sa ostalim ustašama branio
je istu sa puškom u ruci. U samoj jedinici pokušavao je da ometa političke
sastanke i ismijavao ih.
21.-Ratković
Božidar, rodjen 1925. u Slav. Brodu, Hrvat, srednjoškolac, došao u NOV 17.
X. 1944. i nalazio se u Dopunskom bataljonu divizije. Isti je zajedno sa gore
navedenim Begović Djurom učestvovao u svim rabotama kako u Požegi
tako i u jedinici. Osim toga isti je za vrijeme boravka u Slav. Brodu zajedno
sa ustašama, noseći šmajser, kao jedan od povjerljivih, hapsio naše
drugove, od kojih se neki danas nalaze u jedinici i optužuju ga.
22.-Prevedan
Matija, iz Virovitice, biv. ustaški agent, nalazi se u I. bataljonu
Virovitičke brigade. Prilikom fingiranog napada na Viroviticu pokazao se u
jedinici kao saboter i paničar, tvrdeći da partizani nikada neće
zauzeti Viroviticu. Dan prije likvidacije Virovitice pobjegao je u uporište i
po oslobođenju iste tamo je uhapšen.
23.-Sabo
Petar, rodjen 1922. Vučjak, Feričanci, Našice, Madjar, radnik,
zarobljen je kao domobran u Vel. Zdencima i uvršten u XVIII. Brigadu. Kasnije
je iz iste pobjegao, te otišao u domobranstvo i bio poslije kod kuće i
pripadao madjarskoj fašističkoj stranci strelasti krstovi. Osim toga ponovo
je dobrovoljno došao u jedinicu i za vrijeme borbe hotimično sabotirao
mitraljez. Na neobjašnjiv način pronadjen je u jednom njegovom pismu
obavještajni izvještaj iz njegovog bataljona. Na osnovu svega toga isti je
uhapšen.
24.-Lamanski
Mihajlo, biv. gestapovački kapetan policije, rodjen 1906. Sumi,
Harkov/Rusija/, zarobljen prilikom akcije na pruzi kod Bizovca u novembru
mjesecu 1944. Isti je u jugoslavenskoj vojsci bio kapetan II. klase i služio
što u jugoslavenskoj vojsci što u legiji 16 godina. U legiju stupio VII.
Mjeseca 1941. Do svog zarobljavanja nalazio se na dužnosti u Bjelovaru,
Mostaru, Osijeku, Virovitici, Podgoraču, te učestvovao aktivno u svim
operacijama neprijatelja na tim sektorima. Jedno vrijeme se nalazio u Stockerau
kao zapovjednik vojnog oporvailišta. Po zarobljavanju borci III. bataljona
XVIII. udarne brigade premlatili su ga te je likvidiran.
25.-Makar
Mitar, rodjen 1909. Trenkovo, Mihaljevci, Slav. Požega, Hrvat, došao u NOV
VII. Mjeseca 1944. prisilno mobilisan i nalazio se u XVIII. udarnoj brigadi.
Isti se nalazio u domobranstvu od 1941. godine sve do srpnja 1944. i sudjelovao
u više borbi protiv partizana u Slavoniji. Prilikom pokreta za Našice isti je
pokušao bježati za Požegu, te je uhapšen.
26.-Laketić
Savo, rodjen 1916. Srem. Laze, Vinkovci, Srbin, u NOV došao IX. Mjeseca
1943. i to mobilisan. U NOV se pokazao četnički nastrojen i
organizator četničke mreže u Psunjskim bolnicama. Bio je u vezi sa
Dujićem. Održavao sastanke sa ostalima na kojima je govorio da se trebaju
Srbi okupljati, pripremiti za izbore, da će doći kralj Petar, da ima
malo komunista na Psunju i da će oni lako s njima i.t.d.
27.-Roksandić
Ivan, rodj. 1890. Medari, Nova Gradiška, Srbin, u NOV stupio u III. mjesecu
1944. dobrovoljno. Isti je bio povezan sa Laketićem i dr. Dujićem, te
je osim toga branio sinu da ide na SKOJ-evske sastanke.
28.-Katić
Jovo, rodjen 1901. u Obriježi, Pakrac, Srbin, u NOV stupio X. mjeseca 1943.
i to mobilisan. Isti je bio povezan sa gornjom dvojicom i radio s njima.
Govorio je da nema povjerenja u druga Tita, jer da će on sa Hrvatima
uništiti ono Srba što je iza Pavelića i ustaša ostalo. Mrzio je
Komunističku Partiju, te kad su se održavali sastanci, govorio je:
’’Platiće oni te sastanke čim dodje Pero’’.
Sva trojica
gore navedenih bili su radnici u odeljenju VI/1-b na Psunju, te je o njima
govoreno i u elaboratu o četničkoj organizaciji na Novogradiškom
području, koji je elaborat poslan s mjesečnim izvještajem.
29.-Štefčić
Djuro, rodjen 1919. Uljanik, Daruvar, Hrvat, u NOV stupio IX. Mjeseca 1944.
Isti je prije pada Pakraca i Daruvara izvještavao svoga brata poručnika
agenta u Pakracu o kretanju naše vojske. Jednom prilikom prokazao je gdje se
nalazi Posavski NOP Odred, te je tom prilikom isti od neprijatelja napadnut te
imao 5 mrtvih drugova. Isti je sve ovo kao i drugo na saslušanju priznao.
30.-Turudić
Dragica, rodj. 1924., Služi, Ciplak, Mostar, nalazila se na prisilnom radu.
Ista je bila nastanjena u Grubišnom polju i prije pada istoga saradjivala je sa
ustašama i išla u pljačku okolnih sela. Došla je u Slavoniju 1942. godine
iz Hercegovine, odakle je pobjegla pred partizanima jer je i tamo
učestvovala u pljački srpskih sela.
Svi gore
navedeni su likvidirani i to: Prva trojica su likvidirana u suglasnosti sa ovim
Otsjekom, dok ostali od samog Opunomoćeništva. Likvidacije su izvršene
konspirativno i znadu za njih samo drugovi iz Opunomoćeništva.
31.-Jušić
Mijo, iz Virovitice, Hrvat, želj. Činovnik, u NOV od 5. X. 1944. Isti
je govorio pred civilima gradjanima Virovitice kako je vjetar odnio ‘’U’’ sa
službeničkih željezničkih kapa, pa će odnijeti i partizansku
zvijezdu.
32.-Hrgovac
Martin, iz Špišić Bukovice, Hrvat, ratar, mobilisan 1. X. 1944., na
dužnosti u III. vozarskom eskadronu u Virovitici kao kočijaš. Govorio je
kako su svi oni čekali Hitlera raširenih ruku i da je prešao Jugoslaviju
za šest dana, a da Crvena Armija ne može i da se ona slabo zauzima da nas
oslobodi. Nadalje je govorio kako ju niko ne čeka kod nas sa voljom kao
švabu.
33.-Majtanić
Ivan, Hrvat, povojničeni radnik ložionice drž. Željeznice u
Virovitici, od 5. X. 1944. Isti je skinuo kapu sa mašinista ložionice, otporio
petokraku zvijezdu i bacio na zemlju.
34.-Fric
Franjo, Hrvat, povojničeni željezničar od 5. X. 1944. Isti je za
vrijeme kantonovanja neprijatelja u Virovitici saradjivao aktivno sa ustašama,
išao u izvidjanja na Virovitičke vinograde, te branio Viroviticu zajedno
sa ustašama, što je i dokazano.
35.-Lekšić
Šimun, rodjen 1917., Rastovac, Grub. Polje, Hrvat, trg. Pomoćnik,
došao u NOV 8. mjeseca 1944. i nalazio se u radnom vodu. Isti je bio u
domobranstvu od 1941. pa sve do prelaza u NOV. Kod njega su pronadjene
falsifikovane partizanske isprave koje je on imao još kao domobranac, a glasile
su na slobodno kretanje po teritoriji Bilogore i Moslavine. Isti nije htio
priznati ko mu je dao štambilje od komande područja za pravljenje
propusnica kojom se on izgleda kretao i kao domobran po slobodnom teritoriju.
Svi gore
navedeni su likvidirani, i to: Prva četvorica po naredjenju Otsjeka, a
poslednji od strane samog Opunomoćeništva. Zapisnici ne postoje jer se
nisu ni vodili, već je vršeno usmeno saslušanje. Za likvidaciju znadu samo
članovi Opunomoćeništva toga područja, pisar i jedan kurir.
POŽEŠKO PODRUČJE
36.-Huber Franjo,
rodjen 1922. Bošnjaci, Županja, Hrvat, zarobljen kao domobran 13. IX. 1944.
Isti je sudjelovao u palenju sela Bujavica, pljački sela po Bilogori i
ubio jednog partizana u selu Kraguju. Inače sudjelovao u svim akcijama
neprijatelja u okolini Pakraca.
37.-Jurenec
Julije, rodjen 1920. Peteranec, Koprivnica, dom. Rezerv. Vodnik, Hrvat po
narodnosti, zarobljen u Pakracu dana 13. IX. 1944. Bio ustaša od 1941. i
učestvovao u ofanzivi na Kozaru 1942. i u ofanzivi na Slavoniju 1943.
godine.
38.-Vuk
Marko, biv. domobr. rezerv. vodnik, po zanimanju šumski radnik, Hrvat. Isti
je bio istaknuti fašista i sudjelovao u svim borbama protiv NOV 1942./43.
Prokazali su ga ostali domobrani.
39.-Kličić
Redjo, aktivni domobr. vodnik, Musliman. Važi isto kao i za onoga pod
br.38. Isti je bio u domobranstvu odličan strojničar i odlikovan za
hrabrost.
40.-Marošević
Djuro, domobran, Hrvat, zarobljen u Pakracu 1944. Važi isto kao i za 38. i
39.
41.-Čičić
Josip, iz Pakraca, šef željez. Stanice, Hrvat. Bio inicijator ubijanja Srba
u okolici Pakraca i poznati ustaša.
42.-Pavelić
Mihovil, financ iz Pakraca, Važi isto kao i za br. 41.
43.-Cokrlić
Djure Stjepan, rodjen 1914. Doljanci, Stražeman, ratar, Hrvat. Bio
pretsjednik Mjesnog NOO-a i pobjegao u ustaše u Požegu gdje je po oslobodjenju
iste i uhvaćen.
44.-Čavajda
Stjepana Stjepan, rodjen 1921. Tekić, Jakšić, ratar, Čeh.
Bio 3 i pol godine aktivni ustaša i uhvaćen po oslobođenju Požege.
45.-Kasupović
Hasan, rodjen 1926. Vinogradje, Cazin, aktivni ustaša, Musliman, ranjen kod
Lipika na osiguranju pruge i stavljen u zarobljenički logor.
46.-Karajić
Arif, rodjen 1923, Polje, Kladuša, aktivni ustaša, Musliman, ranjen kao i
gornji i dopraćen u zarobljenički logor.
47.-Matić
Drago, rodjen 1925. Veljaci, Vitina, Ljubuški, aktivni ustaša, bio ranjen kao i
gornja dvojica.
Posljednja
trojica nalazili su se kao ranjenici i to od partizana u zarobljeničkom
logoru, te im se trebala pružiti liječnička pomoć što je bilo
nemoguće.
48.-Marinić
Nikola Slavko, 1904., Ratkovica, Nova Gradiška, po zanimanju šofer, Hrvat,
bio aktivni ustaša od 1941. i kao šofer učestvovao u svim nedjelima ustaša
oko Orahovice i Našica. Prije streljanja nalazio se kao povojničeni radnik
u Glatesu.
49.-Štirmer
Ivan, rodjen 1904. Tominovac, Jakšić, Požega, Njemac, ratar, na
dužnosti u Glatesu, gdje je radio i za vrijeme NDH. Isti je bio ustaški
dužnosnik i učestvovao sa ustašama u pohodu na oslobodjenu teritoriju.
50.-Varner
Franje Ljudevit, rodjen 1910. Tominovac, Jakšić, Požega, Njemac, na
dužnosti u Glatesu, gdje je bio i za vrijeme NDH. Teretili su ga seljani sela
Tominovca gdje je 1941. godine zajedno sa ustašama kao član Kulturbunda
vršio iseljavanje Srba i pljačkao njihovu imovinu.
51.-Pap
Stjepan, rodjen 1920. Nikinci, Ruma, Hrvat, po zanimanju mesar na dužnosti
u slagalištu I. ekonomskog sektora. Bio u neprijateljskoj vojsci od 1941. sve
do zarobljavanja u Grub. Polju IX. mjeseca 1944. Kao takav učestvovao je u
ofanzivi na Kozaru, Frušku Goru i Slavoniju. Odlikovan brončanom medaljom
za hrabrost. Na dužnosti u slagalištu pokazao se drzak i sabotirao rad.
52.-Madjar
Ivica, rodjen 1921. Požega Hrvat, stud. Prava i priv. Namješt., bio na
dužnosti u kasarni Slav. Požega. Isti je bio aktivni ustaša u Požegi i kao
tabornik ustaške mladeži prokazivao naše drugove, te je neke i hapsio.
53.-Grgurić
Boris, rodjen 1924., Požega, Hrvat, djak, na dužnosti u vojno-obavj. Mreži
područja. Dok se nalazio na toj dužnosti održavao je vezu sa svojim ocem
potpukovnikom Grgurićem koji se nalazio u N. Gradiški kao zapovjednik I.
gorskog zdruga. Prije oslobođenja same Požege isti je na poziv ustaša
primio oružje i sa ostalim ustašama držao stražu u Požegi.
54.-Krstić
Nikola, rodjen 1912. Čepinski Martinci, Valpovo, Srbin, kao domobran
zarobljen u Pakracu 13. IX. 1944. i nalazi se u zarobljeničkom logoru.
Isti je sudjelovao u pokolju seljaka u Čepinskim Martincima, a osim toga
pokušao bježati iz zarobljeničkog logora, te je i uhvaćen.
55.-Šafar
Antun, rodjen 1909. Sirač, Daruvar, Njemac, ratar, zarobljen kao
domobran 13. IX. 1944. u Pakracu, te se nalazio u zarobljeničkom logoru.
Tamo je bio neposlušan, nedisciplinovan, te pobjegao i naknadno uhvaćen.
56.-Jelc
Branko, rodjen 1923. Zagreb, Hrvat, zarobljen kao domobran 13. IX. 1944. u
Pakracu i nalazio se u zarobljeničkom logoru, odakle je pokušao bjegstvo
za Novu Gradišku i na putu uhvaćen.
Svi gore
navedeni streljani su po naredjenju Opunomoćeništva područja. Ova
poslednja trojica streljana su javno pred zarobljenicima, dok za ostale znade
samo Opunomoćeništvo, pisar i 2 poverljiva kurira.
57.-Čeliković
Salko, rodjen 1925. Garac, Duboštica, Tuzla, Musliman, zemljoradnik,
neoženjen, nepismen. Isti se nalazio u SS diviziji od 1941. do 1944. i od
Pečuha se prebacio u Slavoniju i došao u partizane. Osim u SS diviziji bio
je na nekim kursovima u Francuskoj, Njemačkoj i učestvovao je u više
borbi protiv partizana i Crvene Armije u Zemunu, Beogradu i u Madjarskoj.
58.-Bodružić
Stjepan, rodjen 1920. Svib, Imotski, Hrvat, rkt., po zanimanju radnik. Isti
je bio aktivni ustaša od 1941. i nalazio se u Bosni i u Slavoniji, te je
učestvovao u svim ofanzivama.
59.-Bebek
Franjo, rodjen 1905., Imbrijovac, Djelekovac, Koprivnica. Isti je bio
žandarmerijski narednik na dužnosti u Belišću i drugovi su ga prepoznali
da je učestvovao u hapšenu i tukao uhapšenike 1941./42.
60.-Fazlić
Hamdija, rodjen 1924. Kamčani, Kozarac, prijedor, Musliman,
zemljoradnik. Isti je bio 3 godine u SS jedinicama i učestvovao u svim
borbama koje su te jedinice vodile protiv NOV. Isto tako učestvovao je i u
borbama u Beogradu, Zemunu i ostalim mjestima.
61.-Petrovicki
Josip, rodjen 1907. Podr. Slatina, Hrvat, rkt., trgovac. Isti je bio
ustaški tabornik u Podr. Slatini i poznat je kao podstrekač zločina i
ustaških nedjela u okolici Slatine i kao učesnik u njima.
62.-Obranić
Ivan, rodjen 1916. Frakaševac, Samobor, Hrvat, po zanimanju stolar, sa
prebivalištem u Podr. Slatini. Isti je služio mornaricu za vrijeme NDH i bio na
Crnom Moru. Bio je na kursu u Njemačkoj, te je poslije toga vrati se u
Podr. Slatinu i upisao se u ustaše.
63.-Fočo
Abdulahman, rodjen 1905. Sarajevo, Musliman. Isti je bio u I.
dobrovoljačkoj hrvatskoj SS diviziji u Francuskoj, Njemačkoj, Bosni i
u ostalim krajevima naše zemlje i učestvovao u svim borbama protiv NOB.
Bio u borbama protiv Crvene Armije u Beogradu, Zemunu i Vojvodini.
64.-Hajtl
Vilim, rodjen 1922., Osijek, Hrvat. Isti je služio u zrakoplovstvu NDH od
1941. do 1944. Isti je prema njegovom priznanju učestvovao u napadima
avijacije na naše nezaštićeno pučanstvo i bolnice.
65. Bezinger
Jozo, rodjen 1907. Kapinci, Sopje, Podr. Slatina, Njemac, nalazio se tri
godine u gestapovcima i poznat u Podravini kao pljačkaš i batinaš.
66.-Kokorić
Stjepan, rodjen 1904. u Čadjavici, Podr. Slatina, Hrvat, zemljoradnik.
Isti je
bio tabornik ustaškog tabora u s. Čadjavica 1942. godine i aktivni ustaša
od 1941. do 1944. Zajedno s ostalim ustašama i žandarima vršio je upade u
srpska sela Podravine, pljačkao i batinao narod.
67.-Dvorski
Stjepan, rodjen 1924. Cernile, Varaždinske Toplice, Hrvat, ratar, sa
prebivalištem u Novoj Bukovici. Isti je bio povezan sa gornjom.
68.-Leks
Zvonimir, rodjen 1921., Osijek, Hrvat, modebravar. Isti je bio ustaša 1941.
i učestvovao u palenju sela Slatinskog kraja. Kasnije je bio legionar
dobrovoljac na istočnom bojištu, odakle se vratio opet u Slavoniju medju
ustaše.
BRODSKO PODRUČJE
69.-Jelić
Marko, rodjen 1907. Bijela, Brčko, nastanjen u Bizovcu, kotar Osijek,
Hrvat, došao u NOV X. mjeseca 1944. Imenovani je bio u Ličkoj legiji pod
zapovjedništvom Joce Rukavine 1941. godine i sudjelovao u palenju sela u Lici i
Kordunu kao ustaški dovodnik, kasnije je otišao u Njemačku, te po povratku
odanle došao u partizane. Za vrijeme Jugoslavije bio je žandarmerijski
narednik.
70.-Kovačević
Marin, rodjen 1918. Brodjanci, Valopovo, Hrvat, bio stražar u župskom
redarstvu u Osijeku, gdje je služio dvije godine i došao u partizane u XI.
Mjesecu 1944. Za vrijeme boravka u policiji tukao zatvorenike partizane te
zlostavljao civile koji su dolazili u posjete.
71.-Taler
Josip, rodjen 1915. Gašinci, Djakovo, Nijemac, došao u NOV dobrovoljno XI.
Mjeseca 1944. Isti je služio u SS diviziji kao gefrajter dve godine. Bio je
SS-ovac stražar kod zarobljeničkog logora u Njemačkoj te je za to
vrijeme tukao zarobljenike.
72.-Nikolić
Tomo, rodjen 1919. Musići, Djakovo, Hrvat, ratar, stupio u NOV X.
mjeseca 1944. Imenovani je bio ustaša u Djakovu i kao takav učestvovao u
svim akcijama u okolici Djakova. Sudjelovao je u hapšenju seljaka okolnih sela
i iste tukao. Samo njegovo selo je poznato kao nastrojeno protiv NOB.
73.-Kožovej
Vladimir, rodjen 1924. u Horodišće /Rusija/. Došao u NOV XI. Mjeseca
1944. Imenovani je služio 4 godine u SS diviziji te prošao Poljsku, Rumuniju,
Česku, Jugoslaviju i Njemačku.
74.-Jauk
Josip, rodjen 1922. Hribac, Delnice, Hrvat, došao u NOV XI. Mjeseca 1944.
Isti je služio u SS diviziji /XIII./, koja je poznata po svojoj
krvoločnosti u Bosni i Lici. Sudjelovao je u palenju sremskih sela.
75.-Vitenberger
Oto, rodjen 1911. Osijek, Nijemac, došao u Nov dobrovoljno I. XII. 1944.
godine. Imenovani je bio dvije godine u Kulturbundu i kasnije bio gestapovac
oko godinu dana.
76.-Mačak
Rade, rodjen 1917. Mala Jasenovača, Grubišno Polje, Hrvat, došao u NOV
4. XI. 1944. Isti je bio gestapovac dvije godine i sudjelovao u svim borbama
protiv NOV vodjenim u Slavoniji.
77.-Valter
Ferdinand, rodjen 1909. Voćin, Podravska Slatina, Hrvat, došao u NOV
4. XI. 1944. Isti je bio 1941. i 1942. ustaša u Voćinu, a kasnije u
gestapovcima.
78. Hvasta
Stjepan, rodjen 1926. Ledenik, Našice, Hrvat, ratar Imenovani je bio u
partizanima, te je dezertirao i potom uhvaćen u njegovom selu. Ponovno je
pokušao bjegstvo i uhvaćen. Poslije dezerterstva iz NOV bio je ustaša u
Našicama i pred likvidaciju je priznao da je ubijao partizane.
79.-Ivanković
Luka, rodjen 1921. Tomašica, Garešnica, Hrvat, ratar, došao u NOV 5. XI.
1944. Isti je bio u Vražjoj diviziji od 1942. te sudjelovao u svim akcijama
iste po Bosni.
80.-Talan
Robert, rodjen 1923. Dežanovac, Daruvar, Hrvat, ratar, došao u NOV 5. XI.
1944. Isti je već prije bio u NOV ali je dezertirao i stupio u Vražju
diviziju u kojoj je bio oko jednu godinu. Sudjelovao je u borbama u Bosni i
Lici protiv NOV.
81.-Valter
Borner, rodjen 1909. Beč, Austrijanac, došao u NOV 29. XI. 1944. U
njwmačkoj vojsci se nalazio od 1941. godine i sudjelovao u svim borbama
protiv NOV.
82.-Borner
Desanka, rodjena 1906. Zagreb, Srpkinja, došla u NOV dobrovoljno sa napred
imenovanim. Istu je prema njezinom pričanju izbavio napred navedeni iz
logora Jasenovca.
Osim gore
navedenih streljanih u ovom području, streljano je 28 nedićevaca,
koji su se nalazili duže vremena u nedićevoj vojsci i pri povlačenju
švaba iz Srbije isti su prešli u NOV. Za iste ne postoji nikakovi podaci.
Za sve
koji su likvidirani u ovom području znade Opunomoćeništvo i
pomoćno osoblje u istom. Ovi su likvidirani u suglasnosti sa Otsjekom.
83.-Djakovac
Stjepan, rodjen 1913. Valpovo, Hrvat, po zanimanju postolar. Isti je bio
aktivni ustaša od 1941. i haračio sa ustašama u Slat. Kraju.
84. Najgebauer
Vilim, rodjen 1926. njemački vojnik, učestvovao u svim
operacijama njemačke vojske protiv NOV.
85.-Vojinov
Ivan, rodjen 1920. Novi Bečej, Srbin, kao nedićevac-dobrovoljac
bio u borbama protiv NOV i došao u Slavoniju povlačeći se zajedno s
Njemcima, te prebjegao u NOV.
86. Miodrag
Savo, rodjen 1915. Kanjani, Drniš, Srbin, bio gestapovac od 1941. i
učestvovao u raznim akcijama protiv NOV u Bosni.
87. Djaja
Marko, rodjen 1925. Gradište, Županja, Hrvat, biv. ustaški vodnik. Kao
ustaša 2 i pol godine učestvovao u borbama protiv NOV u pljački i
paljevini srpskih sela po okolici Djakova.
88.-Rozenberg
Hinko, rodjen 1918., Kutina, Hrvat, kao hrvatski legionar dobrovoljac
učestvovao na istočnom bojištu više od dvije godine.
89.-Adžić
Svetozar, rodjen 1920. Kumani, Novi Bečej, Srbin, došao u NOV 20. XI.
1944. Isti je bio dobrovoljac u nedićevoj vojsci 2 godine.
90. Čolakov
Milenko, rodjen 1919. Vranjevo, Novi Bečej, Srbin, biv.
nedićevac, Kao i gornji.
91.-Mikić
Ivan, rodjen 1923. Trnava, Djakovo, Hrvat, ratar. Došao u NOV 21. XI. 1944.
Isti je bio u gestapovcima 3 godine i učestvovao u više borbi i paleža
srpskih sela po Slavoniji i Bosni.
92.-Panoš
Ivan, rodjen 1908. Tominovac, Kutjevo, Požega, Njemac, došao u NOV 21. XI.
1944. Imenovani je bio kao gestapovac 2 godine u njemačkoj Poljskoj kao
dobrovoljac, te je poslije došao u Slavoniju.
93.-Posavec
Djuro, rodjen 1912. Granice, Našice, Hrvat, došao u NOV 30. XI. 1944. Isti
je bio u njemačkoj vojsci 3 godine i kao dobrovoljac legionar na
istočnom bojištu.
94.-Nuber
Djuro, rodjen 1920. Budimpešta, Njemac. Kao kulturbundaš bio u SD policiji
dvije godine i učestvovao na istočnom bojištu.
95.-Kucejnov
Mihajl, rodjen 1924. Rostov, Čerkez, uhapšen 7. XII. 1944. Isti je bio
u kozačkoj jedinici 15 mjeseci, u Poljskoj, Srbiji, Hrvatskoj i
učestvovao u raznim akcijama protiv NOV.
Gore
navedeni likvidirani su po odluci samog Opunomoćeništva područja i
zna za te likvidacije samo Opunomoćeništvo i pomoćno osoblje.
Kod toga
Opunomoćeništva streljano je oko 60 nedićevaca, četnika i ustaša
koji su dolazili u NOV. Za iste ne postoje nikakvi podaci niti zapisnici, jer i
samo prijašnje Opunomoćeništvo nije vodilo, a novo koje je tamo
postavljeno ne zna za sve to. Likvidacije su vršene sa pomoćnim osobljem
samog Opunomoćeništva.
96.-Miletić
Grge Ilija, došao u NOV 10. X. 1944. iz Borova, gdje je bio mehaničar,
avijatičar. Isti je prema izjavi špijuna Adjur Franje, kojega je uhvatio
Osječki NOP Odred te likvidirao, trebao doći kao špijun u NOV.
97.-Rehnicer
Mavre Rišo, židov iz Osijeka. Održavao sastanke sa židovima u Kometniku i
bilježio zaključke sa sastanka. Imao veze sa dijeljenjem novca židovima
koje su davali Englezi. Sumnja se da je agent I.S.-a
98.-Drobec
Nikole Dragan, Srbin, radnik iz Osijeka. Dva puta nestao iz partizana, t.j.
iz XVIII. brigade. Bio je konfident u Njemačkoj u logorima. Sumnja se da
je agent gestapoa, a izjašnjavao se kao četnički elemenat.
99.-Dimić
Miloša Vlajko, Srbin iz Vel. Nabrdja, bio je u domobranstvu 14 mjeseci.
Četnički elemenat koji je širio propagandu i raspirivao mržnju
izmedju Srba i Hrvata.
100.-Heller
Ernesta Ladislav, židov, trg. Pomoćnik iz Humljana. Bio partizan u
Zagorju, gdje je zarobljen i prebačen u Madjarsku. Tamo se nalazio jedno
vrijeme i opet se prebacio u Hrvatsku u partizane i tražio od komandanta
korpusa da ide u Madjarsku jer da tamo ima vezu i da će tamo moći
više koristiti. Iz Madjarske donosio neka pisma i sam se njima hvalio. Sumnja
postoji da je bio agent I.S.
101.-Radaković
Miloš, Srbin, zemljoradnik iz Batinjana. Ustaški agent provokator,
prokazivač naših ljudi u selu Batinjanima.
102. Jašarević
Salko, radnik, Musliman, od Brčkog, bio ustaša, špijun trovač
ubačen od Tolja iz Vinkovaca.
103.-Vrekalić
Andrija, ratar, Hrvat, od Virovitice, bio bjelogardijac, neprijatelj NOB i
širitelj mržnje izmedju Hrvata i Srba.
104.- Djurak
Antun, besposličar, kriminalac iz Djakova. Isti je davao krive podatke
po dolasku u NOV i bio neko vrijeme apotekar pomoćnik u XII. udarnoj
diviziji.
105. Poljak
Stjepan, privatni namještenik iz Djurdjevca, Hrvat. Bio potstrekivač i
organizator pljačke i paleža srpskih sela u Podravini.
106.-Kin
Josip, zidar, Njemac, Kutjevo. Bio kulturbundaš i kao takav učestvovao
u akcijama protiv NOV 1941.
107.-Bertić
Marko, akt. Jugoslavenski žandarmerijski narednik. Neprijatelj NOB. Bio
jugoslavenski žandar 12 godina.
108.-Markotić
Nikola, stariji vodnik, Hrvat, bio ustaški nastrojen, držao govore protiv
NOB-e kao mačekovac i rovario medju radnicima u Glatesu.
109.-Škrgec
Stanko, rodjen 1919. Virovitica, Hrvat, zemljoradnik, došao u NOV 10. IX.
1944. god., javio se dobrovoljno u gestapovce i učestvovao u borbama
protiv NOB-e 3 godine.
110.-Ivanić
Franjo, rodjen 1921. Batinjani, Badljevina, Pakrac, Hrvat, zemljoradnik,
zarobljen u Pakracu IX. mjeseca. Već prije je bio u NOV, odakle je
dezertirao i nalazio se u Šarčevoj grupi /trupu/, koji je djelovao oko
Pakraca i vodio borbe sa Odredom.
U razmaku od 15. IX. 1944. do I.I. 1945. likvidirano je po našim Opunomoćeništvima u ovom odsjeku osim domobranskih oficira ukupno 198,-
Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1491, 12.2.1.