Izvor:
ZVONA, Rijeka - svibanj 2010. - Broj 4/431 - god. XLVII - Cijena 7 kn
Na korienski bez tuđica preveo: dane-croatia
Molitva nad jamom Bezdan
Šestdeset i pet godina nakon ubojstva sušačkog župnika Martina Bubnja i nebrojenih žrtava koji su životni put mučki okončali u kostrenskoj jami Bezdan u Kostreni od ruke komunističkih vlasti, 27. travnja je na mjestu stradanja održan spomen. Većina okupljenih prošla je istim križnim putom kojim je na stradište svezanih ruku vođeno nedužno stanovničtvo iz okolnih mjesta kroz gusti šumski put sve do Bezdana, sačuvavši živom uspomenu na ovaj zločin. Na mjestu dugo prešućivanog komunističkog zločina kod spomen-obilježja sušački župnik msgr. Josip Manjgotić predvodio je molitvu za duše umrlih, ali i za oprost počiniteljima, čija imena još uviek nisu poznata. Služena je i sveta misa u župnoj crkvi sv. Lucije u Kostreni.
Spomen na ubijene su sredbotvorili župa sv. Ćirila i Metoda u suradnji sa svećenicima Trsatskog dekanata ter Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Rieke. Predsjednik UHDDR Mile Biondić, pojasnio je kako je cilj upoznati mlađe naraštaje s krvavim komunističkim pokoljom, koji kod starih Kostrenjana još uviek izaziva strah kako bi nastavili putom pomirbe, koje ne ima bez odkrivanja istine. Nadležne ustanove sredbotvor je pozvao na iztragu svega onoga što se dogodilo tog 27. travnja godine 1945. kad je, prema nekima, u ovoj jami svoje živote žalostno, bez suđenja i dokazivanja krivnje, izgubilo više od 500 ljudi.
ŽIVOTOPIS MARTINA BUBNJA
Martin Bubanj je rođen 12. studenog 1898. u Križišću, od otca Vicka i majke Alojzije. Za svećenika je zaređen 1921. u Senju. Radio je kano srednjoučilištni kateheta u Ogulinu, Sušaku i Gospiću. Nakon toga je bio upravitelj župe sv. Jurja na Trsatu, a zatim župnik novoosnovane župe sv. Ćirila i Metoda u Sušaku.
Partizani su ga uhitili u travnju 1945., ubili i bacili u jamu zvanu Bezdan u Kostreni pokraj Rieke.
Tko je bio Martin Bubanj? Mons.
Sironić pisao je o njemu u Zvonima 1995. ,,Čovjek u punom riječi, svećenik,
Hrvat. Dakle, grijeh mu je bio to. Zato je otpušten već prije iz profesorske
službe >>da ne kvari mladež<<. Naime, unosio je on u duše mladih
ljudi vjeru i hrvatstvo, a to >>jugovna vlast<< stare Jugoslavije
nije odobravala. Znao je reći u razgovoru: >>Svaki narod ima pravo da si
kroji sudbinu. To je njegovo pravo, koje mu nitko ne smije i ne može
uzeti.<< Bubanj je bio intelektualac i volio mlade.''