Povratak / Back

Natpis na krstionici hrvatskog kneza Višeslava

 
HEC FONS NEMPE SVMIT INFIRMOS,VT REDDAT ILLVMINATOS.HIC EXPIANT SCELERA SVA,QVOD DE PRIMO SVMPSERVNT PARENTE,VT EFFICIANTVR CHRISTICOLE SALVBRITER CONFITENDO TRINVM PERENNE.HOC IOANNES PRESBITER SVB TEMPORE WISSASCLAVO DVCI OPVS BENE COMPOSVIT DEVOTE,IN HONORE VIDELICET SANCTI IOHANNIS BAPTISTE,VT INTERCEDAT PRO EO CLIENTVLOQVE SVO.

Ova je krstionica stajala iznajprije u posebno sagradjenom baptisteru stolne crkve u Ninu, a po njegovu rasulu u stolnoj crkvi ninskoj sve do g 1746., kad bi prenesena u Veneciju i postavljena u dvorištu kapucinskog samostana S.Salvadora. Ondje ostade sve do 1853., kad ga preniješe u gradski muzej Correr, gdje se i danas nalazi. (Za Drugog svjetskog rata mijenjana je za umjetnine s talijanskom vladom ,op.mea) Prvi je na nju upozorio Kukuljević, ali ju je krivo pripisivao Višeslavu knezu Zahumskom, ocu Mihajla Viševića, to jest oko god 870.-900....... Prema tome knez Višeslav prvi je hrvatski poznati nam vladar, čije vladanje pada oko god 800. On je dakle prethodnik kneza Borne, a mozda i otac njegov. Novije je istraživanje pokazalo, da se krštenje Hrvata ima postaviti nekako oko 800. g., to jest da pada u doba franačkoga vrhovnog gospodstva, koje je začelo u Hrvatskoj poslije 788., a prije 803.

 
F.Šišić-Priručnik izvora hrvatske povijesti / Zagreb, 1914.