Slovenski reformator i prevoditelj Biblije Primož Trubar (1508.-1586.) u predgovoru prvoga diela svojega prievoda Novoga zavjeta iz 1557. tvrdi da se hrvatskim jezikom (,,die Crobatische Sprach'') ne govori samo u cieloj Hrvatskoj i Dalmaciji, nego da njime govori i puno ,,Turaka'' (,,vil Turcken'') (slavensko muslimansko stanovničtvo). Od mnogih je čuo da se hrvatski govori i piše i na dvoru turskoga cara u Carigradu (Sakrausky 1989: 92).

Trubarova predočba o jezičnoj razslojenosti jezika koji je smatrao hrvatskim može se izčitati iz najave da bi mu trebala dva Hrvata (,,zween Crobaten'') koji dobro govore ,,dalmatinski'' i ,,bosanski'' (,,Dalmatinisch vnd Bosnarisch''). Za dotičnu dvojicu Hrvata očekuje da dobro znaju pisati hrvatski i ćirilski (,,Crobatisch vnd Cylurisch'') (Sakeausky 1989: 97). Pisati hrvatski mu znači pisati glagoljicom.

Trubar spominje da svatko zna da se hrvatski jezik piše dvama različitim hrvatskim slovima (,,mit zweierley Chrobatischen Buchstaben''), što znači glagoljicom i ćirilicom (Sakrausky 1989: 92).

Spominjući jednoga hrvatskoga svećenika iz Dalmacije (,,einem Crobatischen /Priester/ auB Dalmatia'') koji je navodno donio cielu ,,hrvatski'' napisanu Bibliju (,,ein gantze Crobatische geschribne Bibel''), nadodaje da je Biblija pisana ,,hrvatskim slovima'', što znači glagoljicom.

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Brozićev brevijar, 1561., kolofon:

,,Svršenie prijali (tj. brvijali, brevijara) hirvackih štanpani va Bnecih po sinih Zan Frančiska Torižani s velikimi korizioni i žunutu po pre Mikuli Brozići, plovani omišeljskom, miseca marča 1561. ...''

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Postila, Tübingen 1562.:

,,Postila to jest, kratko istlmačenje vsih nedelskih Evanelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.''

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.177)

Hrvatski protestanti napravili su ,,Novi testament'' i na ćirilici i glagoljici:

U glagoljičnom izdanju ,,Novoga testamenta'' (1562./1563.) piše ,,in die Crobatische Sprach verdolmetscht / und mit glagolischen Buchstaben getruckt'' (Sakrausky 1989: 203). U predgovoru glagoljičnog ,,Novog testamenta'' spominje ,,Ciruliske i Hrvacke tablice ili bukovnjak'' gdje su ,,hrvacka slova glagoljica, a ,,ciruliska'' ćirilična.

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

2. djel Novoga Teštamenta, Tübingen, 1563., naslovna stranica:

,,Evangelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.''

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Antun Bačić Modrušanin glagoljicom piše u Metliki 15. siječnja 1563. o valjanosti prijevoda Stipana Konzula Istranina:

,,... dam na znanje da ja razgledah knige hrvacke ke se štampaju v Tibingi i vidim da je pravi čisti istinni hrvatski jezik i prave riči ...''

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.175)

Prema Slovencu Adamu Bohoriču glavno je pismo hrvatskoga jezika glagoljica. Nju je, smatra, stvorio sv. Jeronim za ,,svoje sunarodnjake Dalmatince i Hrvate'' (1584: 15). Glagoljicu zove ,,glagoljskim ili hrvatskim pismom'', ili samo ,,hrvatskim pismom'' (1584: 19, 22). U zaglavlju stranica na kojima proslovom Otčenaša oprimjeruje glagoljicu, piše ,,Orthographia Croatica'', a u kazalu istoznačno ,,de Ortographia Glagolitica''. Miešanje i vezivanje naziva ,,croatica'' i ,,glagolitica'' Bohorič prenosi na jezičnu razinu pak u svojoj petoj tablici - u kojoj latiničnim preslovljavanjem Otčenaša oprimjeruje jezike iz naslova svoje slovnice (1584: 35), hrvatski jezik pisan glagoljicom zove ,,hrvatski jezik'', a hrvatski jezik pisan ćirilicom zove ,,ćirilski jezik''.

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

,,Alphabetum Croaticum''

,,BRY, Johann Theodor and Johann Israel de BRY. Alphabeta et Characteres, iam. inde a creato mundo ad nostrausq. tempora, apud omnes omnino nations usurparii; ex variis auto: ribus accurate depromptii. Frankfurt, 1596.''

Among the alphabets represented are Syrian, Phoenician, Hebrew, Egyptian, Arabic, Sumerian, Greek, Slavic, Croatian, Russian, Armenian, Indian, Visogothic and a multitude of Roman alphabets. There are several plates depicting "national" styles of calligraphy, such as German, Flemish, French, Italian, Spanish and English.

Izvor www.christies.com

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Godine 1636. u Knjigu krštenih župe Petrčane kod Zadra glagoljaš don Bare Pifrović piše hrvatskom ćirilicom ovo: ,,Ja, dom Bare Pifrović, to pisah krvaski, ćurilicu i latinski..." Na kraju piše Amen latinicom, hrvatskom ćirilicom i glagoljicom.

AMEN (near the cross) written in three scripts: Latin, Cyrillic, and Glagolitic

Vidi [Hercigonja, Glagoljaštvo i glagoljica].

,,ALPHABET(UM) CROATICUM'', tj. Hrvatski alfabet, je naziv koji rabi Richard Daniel u Londonu u svojoj knjigi objavljenoj godine 1664. Osim toga za hrvatsko (glagoljičko) pismo rabi i naziv Croatian hand (značenje riječi hand je ovdje pismo, a ne ruka).

It is interesting that a table of the Glagolitic Script was included as early as in 1664 in a book prepared by Richard Daniel and published in London. It represents a catalogue of various Scripts in use in the Christian world. The Glagolitic Script presented there is called expressly the Croatian hand or Alphabetum Charvaticum. The book contains also the table of Croatian glagolitic quick-script, which Daniel calls Sclavorum Alphabetum, and Croatian - Bosnian cyrillic (many thanks to Professor Ralph Cleminson for this information). The book is entitled ,,Daniels Copy-Book: or, a Compendium of the most usual hands of England, Netherland, France, Spain and Italy, Hebrew, Samaritan, Caldean Syrian, Aegypitan, Arabian, Greek, Saxon, Gotik, Croatian, Slavonian, Muscovian, Armenian, Roman, Florentine, Venentian, Saracen Saracen, Aethiopian, and Indian characters; with all the hands now most in mode and present use in Christiendom...'' See [Franolic]. Daniels copy-book, London, 1664

...Croatian, Slavonian,...

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Marko Kuzmić iz Zadra napisao je brzopisnom glagoljicom knjigu koja se danas zove Kuzmićev zbornik crkvenih govora i kršćanskog nauka (zapravo, Govorenia duhovna za nauk za žakni) 1724./1725., koju je imao namjeru i objaviti. Knjiga se čuva u Arhivu HAZU. U tom štivu nalazimo na nekoliko mjesta hrvatsko ime. Evo nekih primjera:

Na str. 163-164 navedene monografije [Hercigonja, Na temeljima hrvatske književne kulture] možemo pronaći iznenađujuće dugačku rečenicu Marka Kuzmića Zadranina iz njegova spomenutog djela pisana glagoljicom (Govorenia duhovna za nauk za žakni), u kojoj se hrvatsko ime pojavljuje čak pet puta (neki od faksimila su vidljivi gore):

,,Dakle, kako rekosmo da mi Harvati imamo veće slovov a to 32, od kojih 3 postavljamo u broj, a ostaje ih 29 s kojimi se služimo u govoreniju ali šteniju harvatskom al slovinskom, ma u latinskom alfabetu slov est 23, ali kako se Horvati (h)ote š nimi služiti u harvatski ezik, od potribe im je ako te napuno zagovarati, nika slova udvostručiti ili druga naiti... i s ovim načinom mučno se Harvatam koi nisu dobro uvižbani, ponapravla.''

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Johann Friedrich Fritz, Neu eroͤffnetes in Hundert Sprachen bestehendes A.b.c. Buch, Oder Gruͤndliche Anweisung, In welcher Der zarten Jugend nicht allein in der Teutsch, Latei- nisch, Franzoͤsisch, Iͤtaliaͤnischen, etc. sondern auch zu denen meisten Orientalischen Sprachen, deren Erkanntniß und Aussprache in kurtzer Zeit zu lernen, Ein leichter Weg gezeiget wird. Leipzig, bey Christian Friedrich Geßner, 1743. – Available online. Note that Fritz uses the following terminology: ,,Glagolitisch oder Croatisch'' (i.e., Glagolitic or Croatina Script). The reader will also notice several mistakes in the table.