Povratak / Back

Poljički statut (propis) (sredina 15.st.)

 

 

 

Izvor: Josip Bratulić - Stjepan Damjanović: HRVATSKA PISANA KULTURA

 

Poljički statut (propis) hrvatskoćirilični je zakonski spomenik nastao sredinom 15.st., a sačuvan je u priepisima s prielaza iz 15. u 16. st. To je zbornik zakonskih normi (očekivanja) slobodne obćine (komune, republike) Poljica, a uređuje se krivično, građansko i postupovno pravo kano i ustrojstvo i uprava male Poljičke republike, koja se protezala od Splita (upravo Stobreča) do Omiša na moru, i preko Mosora do Cetine i Zadvarja. Taj propis po nekim svojim odredbama i nazivlju sličan je Ruskoj pravdi, što je znak sličnih pravnih izvora, U jeziku Poljičkog propisa miešaju se oblici čakavštine i štokavštine. Posebna je pozornost posvećena nasljeđivanju zemlje, njezinu dieljenju među nasljednike i pravu prvokupa. Poljički propis nadopunjavan je nekoliko puta. Spomenik odražava družtveno ustrojstvo Poljičkr republike u prielaznom razdoblju između plemenskog uređenja i plemićstva. Bio je preveden na brojne jezike, a s posebnim su ga zanimanjem proučavali ruski pravni povjestničari. Neki smatraju da je Thomas Morus svoju znamenitu Utopiju napisao na osnovu nekih spoznaja o družtvenom uređenju Poljica. Zvonimir Junković priredio je izdanje Poljičkoga propisa s prievodom na suvremeni hrvatski ustaljeni jezik i razpravom o jeziku u Poljičkom zborniku I, Zagreb, 1968.

Zagreb, Pismohrana HAZU, I c 65