Povratak / Back

MUNCHENSKI ABECEDARIJ (početak XII. st.)

 

Priepis iz: “Anica Nazor: KNJIGA O HRVATSKOJ GLAGOLJICI”

 

 

Precrt glagoljskih slova upisanih u latinski zbornik (Mareš)

 

Osnovni podatci:

Kožolist, veličine 23,5x15,5cm. Abecedarij je na donjoj polovici stranice, vel. 11x7cm. Abecedarij (Munchener Abecedarium) čuva se u Njemačkoj (Munchen, Bayerische Staatsbibliothhek, Clm. 14 485, f. 150v).

 

Dvie slavenske azbuke u latinskom zborniku

Dvie slavenske azbuke - ćirilska i glagoljska - naknadno su upisane na posljednju stranicu (150v) latinskoga zbornika iz XI. stoljeća (,,Carmina Hroswitac'').

Iznad abecedarija još je 15 redaka latinskih pjesmoredaka. Azbuke su izpisane u osam redaka: 4+4 - najprije ćirilska (38 slova), a izpod nje glagoljska (39 slova). Upisala ih je nepoznata ruka, koja nije bila vješta u pisanju slavenskih pisama, pak se slova doimlju kano da su oslikana, preslikana. Glagoljsko pismo pokazuje umjerenu težnju prema uglatosti (Mareš). Pojedina su slova više ili manje izopačena, nekoliko ih je izokrenuto, ali su preslikana s predložka iz XI. stoljeća (Mareš).

 

SUDBINA RUKOPISA, IZTRAŽIVNJA, OBJAVE:

Latinski rukopis, u koji su upisane slavenske azbuke (,,Carmina Hroswitae), čuvao se do XV. stoljeća u Rogensburgu u samostanu sv. Emerama. Ondje ga je odkrio njemački čovjekoljubac Conrad Celtis i abecedarij objavio kano ,,grčki alfabet'' (Nurnberg 1501.). Godine 1911. objavio je Vatroslav Jagić snimku abecedrija, koja mu je slučajno (ne sjeća se odkuda) dopala u ruke, pak je abecedarij sve do 1930. godine bio poznat kano ,,Jagićev''. ,,Munchenskim abecedarijem'' nazvan je nakon što ga je godine 1930. N. S. Trubeckoj prepoznao kano Abecedarij Munchenske knjižnice. Obširnu razčlanbu Abecedarija načinio je N. Durnovo (Byzntinoslavica 2, 1930., 32-41). Od tada je snimak mnogo puta izrađivan. Novi snimak s izvornika da je načiniti F. Mareš i objavio ga 1971. u časopisu ,,Slovo'' 21 (str. 152-155).