Povratak/back

 

STANJE U ISTRI PRED 2. SVJETSKI RAT

 

Ivan Grah: ISTARSKA CRKVA U RATNOM VIHORU (1943.-1945.)

Str.13-17

- Klasičnu gimnaziju u koparskom sjemeništu 1940. polazio je 121 dijecezanski sjemeništarac: po prilici jedna trećina su bili Hrvati, jedna Slovenci i jedna Talijani. Istu gimnaziju polazilo je i oko 30 sjemeništaraca iz porečko-pulske biskupije, a dvie trećine potjecale su iz hrvatskih obitelji. Prema pisanju Bože Milanovića 1939. učila su u koparskom sjemeništu 52 sjemeništarca Hrvata iz tršćanske i porečko-pulske biskupije. Hrvatski i slovenski sjemeništarci učili su jednu dob tjedno materinski jezik.

- Slovensko svećenstvo je bilo bolje sredbotvorenije i utjecajnije pod vodstvom Jakoba Ukmara nego hrvatsko pod vodstvom Bože Milanovića. Dok je Ukmar bio imenovan prelatom, Milanović je ostao običan svećenik.

- Hrvatski i slovenski sjemeništarci smjeli su u sjemeništu razgovarati na materinskom jeziku samo dvojica međusobno i kad bi se približio treći trebali su prieći na talijanski govor.

- U predratne i ratne godine predavali su hrvatski vlč. Zvonimir Brumnić i Ivan Žufić, ter bogoslovi Ivan Bartolić i Anđelko Grubišić.

- Mons. Ukmar je 1938. sastavio spomenicu ,,Desiderata'' koju je uz podpise 56 hrvatskih i slovenskih svećenika poslao goričkom nadbiskupu Margottiu i drugim ustanovama gdje se govori o odnarođivanju naroda i sjemeništaraca.

- Mario Raffaele Radossi (ex Radoslović) rodio se u Cresu 3. lipnja 1887. u hrvatskoj obitelji. Bio je porečko-pulski biskup, ter se osobno trudio čitati homilije na hrvatskom ili slovenskom tamo gdje je bio takav sastav stanovničtva.

- Između 1940. i 1942. od ukupno 168 svećenika u Istri, njih oko 50 je bilo Slovenaca i Hrvata.