Povratak/back

 

ČA J TO PERMAN?

 

Permani su svojevremeno bili graničari-vojnici Hrvatskog kraljevstva spram njemačkih osvajača sa sjevera. S obzirom da se nakon pada Hrvatskog kraljevstva pod Ugarsku granica s Raše povukla na Rječinu, tako su se permani našli na Grobniku i služili Frankopanima.

 

Knjiga: ,,Grobnički zbornik 1'' iz 1988.

Str.30, 33, 82, 83

 

Hrvatska je početkom XII stoljeća izgubila Liburniju, pak se granica premjestila s Učke na Ričinu. Kano nuždnost nametnula se tada potreba zaštite granice prema zapadu. Zato se na Grobniku, najvjerojatnije tek poslije 1118. godine, pojavljuju vojnici-graničari zvani ,,permani''. O pojavi permana na Grobniku pisao je učenije jedino priznati pravni povjestničar Lujo Margetić. On uztvrđuje kako su permani bili blaže obterećeni podavanjima od kmetova u drugim vinodolskim obćinama. Nakon što je u XIV stoljeću granica prema Njemačkoj učvršćena i počeo ulazak Habsburgovaca prema Hrvatskoj i Ugarskoj, granica na Ričini gubi svoj posebno vojnički značaj pak vojničko-graničarska služba grobničkih permana odumire, a oni se po svom družtvenom položaju približavaju kmetovima. Spomen na njih sačuvat će se tek u imenu jednog davanja zvanog ,,permanija''.

 

O permanima se govori u Vinodolskom zakonu, a i u grobničkim urbarima.

 

Na Grobniku se pojavljuje godine 1455. Ime Perman. Uzput rečeno, takvo ime pojavljuje se i na Krku, Cresu, Rabu i, što je ne samo zanimljiovo, nego i važno, na slovenskom govornom području, u Kasavlju blizu Rihemberka (1485.), St. Mihelu nedaleko od Gorice (1494.) i Anhovu južno od Kanala (1523.).

 

Posve je moguće da je permanska služba postojala na sjevernom Jadranu još u staroj hrvatskoj državi, a razprostranjenost naziva te službe, te osobna imena kano i mjesta Permani sjeverozapadno od Rieke, ukazuju na posebnu sredbotvorbu toga diela hrvatske države za narodnih vladara jerbo taj naziv ne nalazimo južnije od Raba. Kako rieč perman označava vojnika, to se vjerojatno posebnost ustrojstva toga diela hrvatske države sastojala upravo u naglašenoj vojnoj sredbotvorbi. Drugim riečima, teza o širem kvarnerskom području kano vojnoj krajini hrvatske države narodnih vladara, što ju je prvi iznio Barda, dobiva na taj način svoju potvrdu bez obzira na to što se ne moramo složiti u pojedinostima s dosad iznesenim zamislima o toj krajini.