Povratak/back

 

PODRIETLO IMENA ,,RIČINA/REČINA''

 

Grobnički zbornik 1

Str.49, 50, 68

Prvi poznati zapis ove rieke imenom ,,Oeneus'' u drugom je stoljeću (K. Ptolomej u svom djelu o zemljovidima u 2. st.), ali je u kasnijim stoljećima najčešće ime u obliku ,,Tarsia'' (Franjo Glavinić ju tako zove). Nakon doselitbe Hrvata, u srednjovjekovnim poviestnim izpravama (Darovnica Bele IV Frankopanima kojom im u 13. st. daruje Grobnik i Vinodol ili u grobničkim urbarima) najčešće se koriste nazivi ,,Richina'' ili ,,Rechina'' (i u latinskim, talijanskim i hrvatskim zapisima). U 16. st. se dva puta javlja naziv i ,,Flumen'' ili ,,Pflaum''. Jednom ju se imenuje u 16. st. kano ,,Absyrtus''. Očito Hrvati prilikom doselitbe na područje Ričine, nisu naišli na starosjedioce, ter su toj rieci dali svoje čakavsko ime u ekavskom ili ikavskom obliku (ovisno jesu li Gromičani, Rečani ili Kastafci). Godine 1600. se na jednom zemljovidu koristi ime ,,Tersat'' a 1799. ime ,,Fiumera''. Službeni hrvatski naziv za Ričinu jest Rječina, ali to je pomalo nepravedno s obzirom na izvorni govor toga kraja.