GLAGOLJICA U SLAVONIJI
Još u prošlom stoljeću bilo je onih koji su smatrali da je i područje današnje Slavonije prije dolazka Turaka bilo glagoljaško, (vidi [Stojanović], [Strohal] str. 24). Danas se tom gledištu priklanjaju i neki od naših suvremenih stručnjaka. Ono se oslanja ponajviše na odkriće glagoljskih nadpisa na freski (zidosliku) u gotičkoj Crkvi sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu, mjestu između Slavonskog Broda i Požege, godine 1989. (vidi [Uzelac]). Novi nadpis, bez ikakve sumnje glagoljski, odkriven je godine 1994. na lievom i desnom dovratniku na ulazu u crkvu.
Na drugom mjestu, u ruševinama romaničkoga benediktinskog Samostana sv. Mihajla, na Rudini kraj sela Čečavca nedaleko Požege, izpod Psunja, pronađen je sedamdesetih godina ulomak opeke s nadpisom koji se sastoji od četiri glagoljska slova Č R I Z, koja daju brojnu vriednost 1129, kako je proštio Valentin Putanec. Opeka s glagoljskim nadpisom je iz 11.-12.st. (vidi [Putanec], [Geber]. Potvrdu o tome da se doista radi o glagoljici dao je i vodeći stručnjak za glagoljsku epigrafiku (staronadpisovlje) - Branko Fučić (obaviest o tome Darko Žubrinić je dobio u pismu ravnateljice Gradskog muzeja (zbirkokuće) u Požegi, Dubravke Sokač-Štimac; u požeškoj Zbirkokući možete tu opeku vidjeti, kano i svjetlopise glagoljskih nadpisa iz Drenovaca).
Rudine predstavljaju golemu cjelinu koju još treba iztražiti. Neobični ljudski likovi izklesani u kamenu bili su svojedobno (1975.) velika viest prigodom izložbe ,,Umjetnost na tlu Jugoslavije'' u Parizu. U Rudinama se javlja više vrsti pisama: latinica, glagoljica i hrvatska ćirilica. Tu se javlja i nadpis BRAT IAN, prema Anđeli Horvat najstariji nadpis na hrvatskom jeziku pisan latinicom, iz 12. ili 13. st.
Ivan Kukuljević Sakcinski zapisuje da je pronađen i glagoljski nadpis u Subockoj (između Lipovljana i Novske) iz godine 1095., dakle iz vremena Bašćanske ploče, i to sljedećeg sadržaja: ,,počiva Bu(d)imir sin (Pri)bibla Sudemi(rova) 1095''. Nadpis je nažalost propao (vidi [Horvat], str. 113).
Vriedi ovdje navesti i mišljenje tako ugledne osobe kano što je Eduard Hercigonja (vidi [Hercigonja], str. 30): ,, ... Ono što toj kraljevskoj darovnici (Bašćanskoj ploči, opazka D.Ž.) daje jednu dodatnu vriednostnu protegu jest i to što bašćanski kameni nadpis izkazuje razpoloženje, pozitivan odnos jednog hrvatskog vladara, bivšeg bana Slavonije (kralja Zvonimira, op. D.Ž.), dakle iz sjevernog, panonskog prostora, prema glagoljaštvu. A to onda može biti i podatak vjerodostojan za ocjenu tadašnje proširenosti glagoljice u nas.''
Izvor: Darko Žubrinić - HRVATSKA GLAGOLJICA