Hrvatski glagoljički nadpisi odkriveni nakon 1982.

Drugi dio (ova mrežna stranica): 19. st. i kasnije
Prvi dio (od 12. st. do 18. st.)

Sadržaj (19. st. i kasnije):

19.-20. st.

Kupres
selo Blagaj, župa Rastičevo u BiH
Glagoljički nadpis na grobu don Jako Čote, 1807.


Don Jako Čota (rođen 1727. u Čačvinama kod Trilja, umro 1807. u Blagaju), hrvatski svećenik glagoljaš, pokopan je u BiH na znamenitoj kupreškoj visoravni na "Čotinom groblju" u Blagaju, župa Rastičevo. Lijepim glagoljičkim slovima upisan je sljedeći tekst (polukružno iznad reljefa pokojnikova lika):


DON JAKO ČOTA, GLAGOLAŠ




Lit. Juraj Lokmer: Kupreški kraj, glagoljica s kupreške visoravni (2. dio), Bašćina br. 17 (2009.), str. 114-121.

Zahvaljujem g. Jurju Lokmeru na dopuštenju da ovdje bude prenesena njegova fotografija objavljena u gornjem članku.

Žig Ivana Berčića (1824.-1870.)

Žig s inicijalima Ivana Berčića (Iže, Buki), poznatog zadarskog svećenika glagoljaša, prikazao je prof.dr. Slavko Kovačić dne 13. rujna 2017. tijekom svojeg predavanja održanog na mjesečnoj tribini Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu. Nije nam poznato je li Berčićev osobni pečat ostao sačuvan.


IŽE - BUKI

Vrbnik
Glagoljički nadpis iz godine 1868.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.


Podgora kod Makarske
Nadgrobni spomenik don Mihe Pavlinovića iz godine 1887.


Grob don Mihovila Pavlinovića u Podgori kod Makarske, s nadpisom glagoljicom.
Izradio ga je istaknuti hrvatski kipar Ivan Rendić. Zahvaljujem Ani Laštre na poslanim fotografijama.

Sde počivajut moći (Ovdje leže ostatci)
p. Mihovila Pavlinovića
Rožd. 28. 1. 1831. Umr. 11. 5. 1887.
Narodnu Vskrsenju Probrizgšu (Uzoru narodnog preporoda)
Hrvatski Misli Vzubditelju (Uskrisitelju hrvatske misli)
...


Krk
Samostan sv.  Franje (glagoljaški samostan Franjevaca-trećoredaca)
glagoljski nadpis iz godine 1868. s upisanom godinom.


1868

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.


Vrbnik
Crkvica sv. Martina, nadgrobna glagoljička ploča iz 1903. u spomen Dinka Vitezića
(prema predlošku Dragutina Antuna Paričića; informacija ljubaznošću Jurja Mužine)




Ovu crkvicu sv. Martina
na novo pregradi, obskrbi i
za svoj grob priredi
dr. Dinko Vitezić,
državni nadodvjetnik i
zastupnik hrvatskoga naroda
na zajedničkom saboru u Beču
god. 1903.
P.U.M. (Počivao u miru)


Pakoštane
Glagoljički nadpis na zvonu iz godine 1905.

SV. ANTONE
MOLI ZA NI
V LJETO 1905.









Veli Iž


Otisak glagoljaškog žiga Župskog ureda Veli Iž iz vremena don Vladislava Cvitanovića.
Precrtao i pročistio Dario Tikulin, Zadar, kojemu zahvaljujemo na
dopuštenju da se ovaj precrt ovdje objavi.

Lit. Domaća Rič 12, Zbornik, Zadar-Pag, 2017., vidi str. 322, ISBN 978-953-247-103-8


Donja Klada, 25 km. jugoistočno od Senja
kapelica Sv. Nikole u središtu mjesta, 10tak m od mora
početak 20. st. ili konac 19. st.


ISU-HRISTA GOSPOD[A]
NAŠEGO BLAŽENUJu
MUKU - I  VSKR[SE]
- NIE

Ploča se na gornjoj fotografiji nalazi dolje desno.

Kapelica Sv. Nikole u Donjim Kladama

Lijepo mjesto Donja Klada 25 km. jugoistočno od Senja.

Zahvaljujem g. Igoru Mukiću i njegovoj kćeri Gali na fotografijama i prvom čitanju glagoljičkog nadpisa, te Mateu Žagaru (s Filozofskog fakulteta u Zagrebu) na proslijeđenom opisu.



Pražnice na otoku Braču
Crkva sv. Antuna opata
glagoljički nadpisi s početka 20. st.


Sv. Kiril (Ćiril), slika na stropu crkve Sv. Antuna opata
Se bo jest tijelo moje. (na lijevom listu)
Se bo jest čaša krvi mojeje (na desnom listu)



Sv. Metod, slika na stropu

Slikar je nepoznat.

Zahvaljujem gđi. Ljubici Štambuk iz Rijeke na podatcima i fotografijama iz lijepog mjesta Pražnice na otoku Braču.



Stojdraga na Žumberku
Crkvica sv. Jurja
početak 20. st.

U lijepom mjestu Stojdraga, Žumberak, u grkokatoličkoj crkvi sv. Jurja, nalaze se dva suvremena natpisa glagoljicom: Bože blagoslovi Hrvatsku i Čuvaj naš Žumberak.

Sv. Jurja, Stojdraga, Žumberak
Crkvica sv. Jurja u Stojdragi



Zagreb
Grkokatolička crkva u Ćirilometodskoj ulici na Gornjem Gradu

Vrlo lijepe nadpis glagoljicom naći ćemo u grkokatoličkoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu na Gornjem gradu (Ćirilometdska 2). Na zidovima ispred ikonostasa, u krasnim likovnim djelima Ivana Tišova (1871.-1928.; (osobito s lijeve strane), vide se ovakve pojedinosti (zahvaljujem g. Robertu Rapljenoviću na susretljivosti):


Ikonostas grkokatoličke crkve u Zagrebu
Grkokatolici i rimokatolici - jedna vjera
www.eparhija.info


Zagreb
Glagoljaški samostan sv. Franje Ksaverskoga

Vrlo lijepi vitraji s glagoljicom upisanim imenima evanđelista Marka, Mateja, Luke i Ivana u Glagoljaškom samostanu sv. Franje Ksaverskog (Jandrićeva 21) u Zagrebu.



Samostan Franjevaca trećoredaca glagoljaša u Odri kod Zagreba



Zagreb

Zagrebačka katedrala s glagoljičkim nadpisom iz 1941. g., na spomen 1300. obljetnice pokrštavanja Hrvata:


Glagoljski natpis u Zagrebačkoj katedrali iz 1941.

Lit. Alojz Getliher: Glagoljski natpis u Zagrebačkoj katedrali, Bašćina 4, Glasilo Društva prijatelja glagoljice, Zagreb 1994., str. 3-5

Zagreb
Ivan Meštrović: Povijest Hrvata
ispred Rektorata Sveučilišta u Zagrebu


Meštrovićev spomenik Povijest Hrvata ispred zgrade Pravnog fakulteta u Zagrebu


Opatija
grob don Bartula Ganze iz 1968.


Don Bartul Ganza (Kaštel Sućurac 1880. - Opatija 1968.), pokopan na Opatijskom groblju.
Ispod njegova imena piše župnik i kanonik, BORAC ZA GLAGOLICU.
Na samoj ploči je navedeno da je zaređen u Zadru 1905., a ispod toga na hrvatskom staroslavenskom jeziku piše:
"rabe dobri i verni... vnidi v radost Gospodina svojego" (robe dobri i vjerni... uđi u radost Gospodina svojega).
Svećenik Bartol Ganza je službovao ne samo u Opatiji, nego i u okolnim glagoljaškim selima, na pr. u Veprincu,
(Zahvaljujem prof. Željki Treer na fotografiji)

Po usmenoj predaji pok. župnika Žrnovnice (kod Splita, podno Mosora) don Srečka Peroša i još nekih mještana davno je u župi postojao muški pjevački zbor. Osnovao ga je pok. don Bartul Ganza koji je bio župnik u Žrnovnici od 1910. do 1921. godine i uz pomoć samih pjevača kupio je harmonij za župu. Izvrsno je i pjevao i vodio zbor i to se pjevanje u jednom dijelu održalo do danas u pučkim napjevima.

Zbor je često gostovao u susjednim mjestima na primjer za sv. Martina odlazio je u Vranjic, na «Ime Marijino» išlo se u Solin na prvu nedjelju iza Male Gospe, te bi se tamo zapjevalo i počastilo.

Izvor www.klapazrnovnica.com



Prvi dio (od 12. st. do 18. st.)

Free Web Hosting