Hrvatski glagoljički nadpisi odkriveni nakon 1982.

Posvećeno uspomeni na Branka Fučića (1920.-1999.)
Darko Žubrinić, 2017.

Prvi dio (ova mrežna stranica): 12. - 18. st. (uključivo)
Drugi dio: 19. st i kasnije

Ovo je skromni pokušaj nastavka znamenitog djela Glagoljski natpisi [PDF] akademika Branka Fučića, objavljenoga godine 1982. u Zagrebu (u izdanju tadašnje JAZU, danas HAZU). Od tada je odkriveno mnoštvo (nekoliko stotina) novih glagoljičkih nadpisa. Ovo je pokušaj vrlo sažetog evidentiranja barem nekih od njih. Razčlanba nadpisa je svedena na najmanju moguću mjeru, a nisu navedene niti dimenzije. S vremenom će se podatci, nadamo se, malo po malo nadopunjavati.

Štivo je pisano umjereno korijenski, prema prijedlozima Dragutina Antuna Parčića (1832.-1902.), znamenitog hrvatskog glagoljaša i leksikografa.

Svaki novi podatak o nenavedenim glagoljičkim nadpisima (kao i dopune i ispravke o navedenim) primit ću sa zahvalnošću.


Branko Fučić u Bermu u Istri, ispred crkve Sv. Marije na Škrilinah


Sadržaj


Po stoljećima (12. - 18. st.): 11.-12. st. | 13.-14. st. | 15.-16. st.  | 17.-18. st. |
Drugi dio: 19.-20. st. |


11.-12. st.

Župa Dubrovačka
Župski odlomak, 11. st.


Glagoljički natpis iz Župe Dubrovačke, 11. st., nakon temeljite restauracije
u Muzeju hrvatski arheoloških spomenika u Splitu koju je obavio g. Marko Rogošić.

Vidljivo je na pr. ime YVAN'.

Lit.



Konavle, selo Dunave
Konavoski nadpis, 11. st.


Konavoski glagoljički nadpis iz 11. st.

Podrobnu razčlanbu ovog nadpisa daje sljedeći znanstveni rad:

Lit. Marica Čunčić: Novo čitanje hrvatskoga glagoljskoga konavoskoga natpisa iz 11. stoljeća [PDF], Slovo, sv. 59 (2009), 123-133.


Sv. Petar u Šumi, Istra
Supetarski ulomak, 12. st.


Supetarski ulomak, 12. stoljeće: AMEN' YJAKOV'; Y = Iže)

Lit.



Brodski Drenovac između Požege i autoputa (u Slavoniji)
Crkva sv. Dimitrija
glagoljički grafiti iz 12. st.

Trokutasti A kao na Bašćanskoj ploči
Trokutasti A, isti kao na Bašćanskoj ploči,
ali stavljen kao samostalan znak (nije dio neke riječi)

Č R K (= 1140)
Č R K - 1140 (godina?)
...DRENOVECE...E PISA
DRINOV-
ICE
E PISA

Podpuni precrt glagoljičkog teksta s vanjske strance crkve sv. Dimitrija, lijevo od ulaznih vrata,
na kamenu smještenom na visini oko 1 m, koji je očevidno pripadao nekoj starijoj crkvi.

Milan Paun:

... O starini ovoga zapisa svjedoče oblici slova, a gotovo ih sve možemo dovesti u vezu s Bašćanskom pločom. Evo koja su slova identična oblikom slovima Bašćanske ploče: D s dvama malim pravokutnicima spojenim nepravilnim lukom, N s dvama lijevim produžetcima, trapezasti, gotovo trokutasti jat, Č s gornjim lijevim repićem i četvrtastim stupom, P koje ima stup i crtu jednake veličine, nezaobljeno E i široko na trokut nasađeno S. Slovo C je ravnog dna, kao šalica a takvo se nalazi u Kločevom glagoljašu iz 11. st. ili još starijim sinajskim rukopisima. Veličinom i oblikom se naša slova mogu lako povezati s onima u nedalekim Kijevcima kod Bosanske Gradiške, a akademik Fučić ih stavlja u 12. st. Da ovaj kamen nije uzidan u zid Sv. Dimitrija i da je nađen u Istri, svaki bi ga paleograf svrstao u 12. st. ...

Lit. Milan Paun: Glagoljički nadpisi u Slavoniji (Sv. Martin u Lovčiću i crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu)


Gradac kod Drniša
Groblje Gradac, 10tak km. sjeveroistočno od Drniša
Glagoljički kameni nadpis iz druge polovice 12. st. ili iz prve polovice 13. st.


Gradačka ploča nađena kod Drniša, široka je 43 cm. (nadpisno polje: 23 x 9 cm.)



Lit. Vicko Kapitanović: Gradački glagoljski grafit [PDF], Slovo 47-49 (1997-1999), 169-175.


13.-14. st.


Trsat, Rijeka

Odlomak iz Svetog Križa iz 13. st.,
pronađen kod Trsata, Rijeka, godine 2004.


Izvor: [Deković, Svetokrižki odlomak].
Jasno se vide glagoljicom pisani grafemi Slovo, Az i (J)est,
dok bi gornji trokutić mogao biti Jat (naime, postoje slične potvrde
u drugim glagoljičkim dokumentima, koje navodi i Branko Fučić u Glagoljskim natpisima).

Lit. Darko Deković: Svetokrižki odlomak, glagoljični nadpis iz Sv. Križa pored Trsata, Drugi Hercigonjin zbornik, Zagreb 2005., str. 97-100.



Lovčić, selo kod Slavonskog Broda (kraj autoputa)
crkvica sv. Martina
glagoljički grafiti iz 12. ili 13. st.

Drugi grafit

Treći grafit

Lit. Milan Paun: Glagoljički nadpisi u Slavoniji (Sv. Martin u Lovčiću i crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu)


Vrbnik
Glagoljički nadpis iz godine 1340.



Druga strana ovog kamena sadrži nadpis klesan 1546. g.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.


Akvileja (Aquileia), Italija
Chiesa dei Pagani
Glagoljički zapis Jurja Cvitovića

U Akvileji u Italiji (između Trsta i Venecije), na jednoj freski u zgradi nasuprot glavnom ulazu u katedralu Chiesa dei Pagani, jedan se glagoljaš pop Juraj Cvitović nepoznatog datuma ovjekovječio svojim podpisom:


SI PISAH JA POP
JURAI CVITOVIĆ

Nadpis se nalazi s desna, na zidnim freskama u hodniku koji vodi do krstionice.

Fotografiju mi je 2007. poslao g. Alberto Černac iz Slovenije, kojemu srdačno zahvaljujem. Postoje i drugi kraći glagoljički nadpisi na zidovima kripte.

Fotografija ljubaznošću g. Željka Bistrovića, poslana lipnja 2017.

Lit.


Livno, BiH
Groblje sv. Ive, glagoljički nadpis iz 1368.

Glagoljički nadpis u Livnu (sadržaj: A SE PI / SA LU / KA DI / AK / 13 / 6 / 8) 1368, (i još tri odlomka, iz groblje sv. Ive), čuvaju se u Franjevačkom samostanu Gorica.


[1] [2] [3] [4]
Najljepše zahvaljujem fra Boni Vrdoljaku, Livno, za ove podatke

Postojao je i nadpis iz Dragelja, južno od Bosanske Gradiške, ali je izgubljen (ne postoji fotografija ili crtež).
Glagoljički natpis iz Bihaća (čuva se u Fojnici), još se uvijek proučava.


Brodski Drenovac kod Požege (u Slavoniji)
Crkva sv. Dimitrija
Glagoljički grafit iz 14. st.



Jedan od nekoliko grafita u unutrašnjosti crkve sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu

Milan Paun:

Znanstvenu analizu jednoga glagoljskog grafita s freske u crkvi sv. Dimitrija je 1989. napisao akademik Branko Fučić, ali do danas još nije objavljena. Toj analizi gotovo da se nema što dodati ni zamjeriti, izim što mogu posvjedočiti da je akademik zadnjih godina, kada sam mu predožio nove nalaze, bio skloniji tvrdnji da je grafit nastao u 14., a ne u 15. st., kako je napisao. Sam Fučić nije žurio s objavljivanjem svoje analize i nije mislio da su njegove prosudbe konačne, nego da su potrebna dodatna istraživanja. Možda su stanovitu pomutnju u stručnim krugovima izazvale interpretacije Fučićeve analize i povijesne činjenice, a one bi, pojednostavljeno, glasile: crkva sv. Dimitrija je izgrađena koncem 14. st. pa ni glagoljski grafit ne može biti stariji što je potvrdio i Fučić i tu je kraj priče. No u jesen 1996. g. uočio sam u crkvi još nekoliko glagoljskih grafita, ali i uklesanih slova u kamenje crkvenih vrata i temelja. Neke sam otkrio tek kada sam skinuo naslage ostataka žbuke i blata. Poneki kamen morao sam oprati, a jedan se zapis nalazi na kamenu u temelju tako nisko da sam čeprkao zemlju oslobađajuči slova.


Lit. Milan Paun: Glagoljički nadpisi u Slavoniji (Sv. Martin u Lovčiću i crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu)


Škrljevo, istočno od Rijeke
Crkva sv. Ambrozija, Škrljevski ugrebenac, 14. ili 15. st.

Prvi poznati glagoljički nadpis u Škrljevu, istočno od Rijeke.

Lit. [Deković, Škrljevski ugrebenac]


Lovran
Crkva sv. Ivana Krstitelja
nekoliko glagoljičkih grafita od početka 14. st. do 15. st.

U romaničkoj crkvici Sv. Ivana Krstitelja u Lovranu nalazi se nekoliko glagoljičkih grafita iz razdoblja od  14. st. do 15. st. Iz početka 14. st. je grafit čija transkripcija, prema Željku Bistroviću, glasi (fotografija ljubaznošću Ljubice Štambuk, snimljeno 2017. s dopuštenjem vlč. g. Matije Rašpice):



SE PISAH
NA PETROVU
MAŠU Ja Z?M-
INA



Precrt lovranskoga nadpisa iz Crkve sv. Ivana objavljen u [Bistrović, str. 274-275].

Ovo je do sada najstariji poznati glagoljički nadpis u Lovranu, pa i u širem, liburnijskom dijelu Istre. Na zidovima u unutrašnjosti crkvice nazire se još nekoliko glagoljičkih nadpisa.


Crkvica sv. Ivana u Lovranu, koju je gradila Bratovština sv. Ivana Krstitelja, jedna od šest lovranskih bratovština.
Građena je na temeljima još starije crkvice iz 12. st. Izvor fotografije bestofcroatia.eu.

Lit. Željko Bistrović: Kulturno-povijesna važnost crkva Sv. Ivana u Lovranu (prilog problematici srednjovjekovne povijesti Lovrana), Zbornik Lovranšćine, Knjiga 1, Katedra Čakavskog sabora Lovran 2010., str. 255-279.



15.-16. st.

Gologorica u Istri, između Pazina i Boljuna
Crkva sv. Marije na lokvi
grafiti s podpisom popa Antona iz Rijeke godine 1416.



Zahvaljujem g. Željku Bistroviću na poslanoj fotografiji i opisu.

Lit. [Bistrović, str. 83]


Benkovac, izvanredno lijepi glagoljički nadpisi iz godine 1426.
Crkva sv. Duha (nekada sv. Marka) u Podgrađu

Evo jedno važno odkriće s kojim se i Benkovac upisao u kartu glagoljaških naselja. Do odkrića je došlo za vrijeme obnove crkve sv. Duha (nekada crkva sv. Marka) u Podgrađu, Benkovac, nakon oslobodilačke akcije Oluja 1995. Crkva je bila minirana tijekom srpske agresije.


Vrlo lijep nadgrobni spomenik iz Benkovca s glagoljičkim nadpisom iz godine 1426. Čuva se u Zadru. Zahvaljujem g. Dariju Tikulinu na informaciji i pomoći te don Pave Keri na dodatnim pojašnjenima. Nadpis glasi: VA (I)ME B(O)Ž | IE AMEN' | lLIT' G(OSPOD)N(I)H | 1426. | OVO (J)E GRO | B POPA N | I(KOLE?) | SINA P (E) | RKOVA M | ALJANI | IN' (Malina Vas oko Perušića kod Benkovca; neke nejasnoće pomogla je riješiti mr.sc. Grozdana Franov Živković). Foto D.Ž.


Drugi odlomak nekog glagoljičkog nadpisa iz Benkovca. Sadržaj: ...E | BOŽIE A | (MEN)... lLIT B(O)ŽI(H) | ... 26 TEČ(AŠE) . Početni redak je, nema sumnje, zaziv "V ime Božie...", pa pripada izgleda nekoj drugoj ploči. Foto D.Ž.


Treći odlomak nekog glagoljičkog nadpisa iz Benkovca. Sadržaj: BS(?) | KIE(?) | E POG | Ž'L (ili spojenica PL?) | C(E)S(A)R(STVO).
Čini se da se radi o tri različite ploče. Foto D.Ž.

Ti su odlomci iz Benkovca opisani u članku [Sambunjak, Glagoljski natpisi iz Asserie...]. Po izgledu slova čini se da je sva tri odlomka klesala ista ruka, iako nadpisi vjerojatno pripadaju različitim spomenicima. Ista je ruka klesala još jedan nadpis, koji bi se po informaciji g. Darija Tikulina treba nalaziti u Narodnom muzeju (ali tamo nije pronađen):


Jedan od četriju glagoljičkih odlomaka iz Benkovca, 1426. (ili blizu te godine),
navedena u [Fučić: Glagoljski natpisi, str. 378] kao nepoznat nadpis.

Ovo je fotografija iz monografije [Fučić: Glagoljski natpisi, vidi pod Zadar]. B. Fučić spominje da taj odlomak potječe iz "nepoznatog mjesta" (sada znademo da je iz Benkovca, točnije, iz crkve sv. Duha). Nadalje, B. Fučić spominje da je u "Arheološkom muzeju u Zadru" (u međuvremenu je, očevidno nakon 1982. kada je monografija objavljena, prenesen u Narodni muzej, ali nakon upita 2009. nije pronađen u tom muzeju). Zahvaljujem g. Dariju Tikulinu na podatcima. Odlomci su zalaganjem don Pavla Kere izloženi na Izložbi glagoljice u sklopu Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru, kod zadarskih benediktinki blizu crkve sv. Donata.

Lit.



Zadarsko područje
Nadpis popa Radmila na drvenom prijenosnom oltaru iz 1442. (izgubljen ili uništen):


“Va ime Boga. Let gospodnjih 1442. To delo stvori Radmil pop. Totu počiše moći Štipana, Martina, Ivana Zlatousta. Ukršten 25. dan juleja.”


Vidi prilog Nede Grbina pod Zadarsko područje


Turanj kod Biograda
glagoljicom upisana godina 1444.

Prema podatcima Vladislava Cvitanovića, na završnim rubnim stijenama kule u Turnju ispisano je hrvatskom ćirilicom ČUMD (1444.) i glagoljicom ČUKG (1444.), što predstavlja godinu gradnje kule.

Lit. [Grbin, 1990, str. 446]


Veprinac
Crkva sv. Ane
glagoljički nadpis iz 15. i 16. st.

U Veprincu, u crkvici sv. Ane (iz godine 1442.) pronađene su freske i nekoliko glagoljičkih nadpisa.


Izvor: Crkva sv. Ane i Veprinac


Crkvica sv. Ane u Veprincu. Izvor Goran Moravček, www.fluminensia.org.

Zahvaljujem Mateu Žagaru na prvoj informaciji srpnja 2017.

Lit.



Udbina
Crkvica sv. Marka Groba na Krbavskom polju neposredno ispod grada (tj. na silazku sjeverno od Crkve hrvatskih mučenika)
15.st.


... A PR ...
TR D?
... N


NAR K D
... TA? ...
... KNU
...
... Jat



Nadpisi u crkvici sv. Marka Groba pronađeni su nakon oslobodilačke operacija Oluja 1995. Sada se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zadru. Zahvaljujem Radomiru Juriću, bivšem ravnatelju spomenutog Arheološkog muzeja, na poslanim fotografijama.

Nema sumnje da se radi o tragovima glagoljičkih nadpisa, ali je vrlo teško kazati nešto više od toga, jer se naziru tek pojedinačna slova.


Grobnik kod Rijeke
"Blaž" pod križem - Novi nalaz glagoljice u gradu Grobniku, glagoljički nadpis iz 14. st. ili 15. st., vjerojatno ne kasnije od 16. st.

Taj je glagoljički nadpis odkrio Darko Deković godine 2006.


Kastav
Brežuljak zvan Gora Kalvarija, u romaničkoj crkvici sv. Viktora, glagoljički grafit 15. st.



TO PISA MA(TE) TAPU[T]'
KADA NESMEŠE (V') GRAD[']

Ovo je napisao Mate
kada nije mogao ući u grad.

U Kastvu je, kako navodi Darko Deković, do sada poznato ukupno 18 glagoljičkih nadpisa. Taj broj je sada 19, s nadpisom koji je odkrio Ranko Starac u tavanu općine Kastav.

Lit. Darko Deković: Još glagoljskih natpisa u Puli i Kastvu, Slovo 35 (1985), 131-134.


Čirkoti, Bujština u Istri
Grobljanska crkva sv. Primusa i Felicijana
mnogobrojni grafiti, odkriveni pod odpalom žbukom zbog prokišnjavanja oronula krova; 15. st.

Na pr., urezan broj izvršenih misa, zajedno s godinom:

30, 1446.

Pogledati video: Glagoljica u Bujštini, 8:30-8:50.


Krasica, Bujština u Istri
Crkvica sv. Ivana Krstitelja iz 15. st.
par glagoljičkih grafita iza oltara


9:40-10:05

Pogledati video: Glagoljica u Bujštini, 9:40-10:05.


Kanfanar u Istri
Crkvica sv. Antona kod Dvigrada, koju je oslikao Šareni majstor između 1470. i 1483.
Glagoljički grafiti iz 15. -17. st., odkriveno je 13 novih grafita; vidi [Komšo]


Crkvica sv. Antona opata, XV. st. (kod Dvigrada, tj. blizu Kanfanara)

To je jednostavna crkvica iz sredine 15.st., pačetvorinastog tlocrta, bez apside i s preslicom na vrhu ulaznog pročelja. Zidana je od vrlo kvalitetno klesanih blokova i s masivnom profilacijom ulaznog otvora. U crkvi se nalaze zidne freske koje se također pripisuju "Šarenom majstoru", a mogu se datirati u isto vrijeme kad i one iz obližnje crkve sv. Marije od Lakuća, tj. između 1470. i 1483.g. (Izvor)


Unutrašnjost crkvice sv. Antona kod Dvigrada, koju je oslikao Šareni majstor između 1470. i 1483.


Freske Šarenog majstora

Teško čitljivi glagoljički grafiti u crkvici sv. Antona opata, iz 15. i 16. st.
(izbor; mnogi od njih nepovratno su uništeni naknadnim žbukanjem):












Fotografirao D.Ž.

Najljepše zahvaljujem g. Antonu Medenu i Marku Jeleniću iz Kanfanara, kao i g. Alojziju Prosoliji i suprugi Nedi, voditeljima udruge Sveta glazba (Musica sacra) iz Zagreba i utemeljiteljima Dvigradskog festivala rane glazbe.

Članak o ovim glagoljičkim nadpisima objavili su Željko Bistrović i Darko Komšo u Dvegrajskom zborniku.

Rujna 2010. je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli, govorio u sklopu obilježavanja Dana općine Kanfanar o novoodkrivenim natpisima na glagoljici na Kanfanarštini, a taj se rad nadovezuje na rad pokojnog Branka Fučića. Novi grafiti evidentirani su u crkvama svete Agate, svete Marije od Lakuća, svetog Antona i Svete Marije Magdalene. Vidi www.dvegrajci.hr.

Lit.

  • [Komšo]
  • Branko Fučić: Šareni majstor, objavljeno u zborniku radova Kanfanar i Kanfanarština, Dvegrajci, Kanfanar 1998., ISBN 953-6262-18-5, str. 59-68.



Kanfanar u Istri
Crkva sv. Marija od Lakuća kod Dvigrada
Glagoljički grafiti iz 15.-17. st.: odkriveno je 7 novih grafita (pored 10 opisanih u [Fučić, Glagoljski natpisi])

Lit. [Komšo]


Kanfanar u Istri
Crkva sv. Marije Magdalene kod sela Šorići
Glagoljički grafiti iz 15.-17. st.: odkrivena su 2 nova (pored postojećih 9 opisanih u [Fučić, Glagoljski natpisi])

Lit. [Komšo]


Kanfanar u Istri
Crkva sv. Agate (kod Kanfanara)
Glagoljički grafiti iz 15.-17. st.: odkriveno ih je 10

Lit. [Komšo]


Plomin
Župna crkva sv. Jurja
zapisi meštra Alberta iz Konstanza pisani godine 1475.

Na glagoljskome dvorednom nadpisu ispod freske sv. Ivana Evanđelista čitamo glagoljički zapis meštr Alberta (Alberto de Constanca; precrt je objavio [Srećko Greblo, str. 61-61], vidi također [Fučić]):


TO PISA MESTAR ALBERTO NA ČAST SVETE MARIIE SA (ZA)
SVOIE GREHI LET GOSPO(D)NI(H) .Č.U.N.D. (=1475.)

Još jedan glagoljički nadpis može se vidjeti upisan u auri sv. Kuzme (sveti Kusman):


SVETI KUSMAN' (umjesto slova Buki, na precrtu u auri treba biti Vidi)

Lit.

Zahvaljujem Željku Bistroviću na informaciji.


Assisi, Italija
glagoljički grafit u Bazilici sv. Franje, 15. ili 16. st.

Upisano prezime

KUŽDILIĆ

Nadpis je odkrila Brigitta Mader iz Beča.

Lit. [Mader]



Assisi, Italija
glagoljički grafit u Samostanu sv. Damjana, 15. ili 16. st.

Upisano prezime

FRA ŠARAFIN
MIHIĆ ŠIBENČANIN 1650

Nadpis je odkrila Brigitta Mader iz Beča.

Lit. [Mader]


Pula
Crkva sv. Franje, glagoljički grafit 15.-16. st.

Va ime Božje... to pisa Jelinić' Franac'

Darko Deković:

Na južnom zidu crkve Sv. Franje u Puli na ostatku zavjetnog križa pronađen je glagoljski grafit iz 15-16. stoljeća čiji tekst sadrži zaziv: Va ime Božje... i ime tvorca: ...to pisa Jelinić' Franac'. Kako ispred imena nema titule, postoji vjerojatnost da je Fran Jelinić pismeni svjetovnjak.

Fotografija ljubaznošću g. Željka Bistrovića. Prema njegovu mišljenju, tekst je upisao pulski fratar.

Lit. Darko Deković: Još glagoljskih natpisa u Puli i Kastvu, Slovo 35 (1985), 131-134.


Roč
Crkva sv. Roka
Glagoljički grafit Šimuna Grebla upisan 1496.

Glagoljički grafit koji je upisao Šimun Greblo, odkriven godine 1997., uparan je na ostatcima zidnih slika u crkvi sv. Roka (a nalazi se među još nekoliko kratkih grafita):

Se pisa Šimun žakan 1496

Lit. Dražen Vlahov: O jednom glagoljskom grafitu u crkvi sv. Roka u Roču, Buzetski zbornik br. 29, str. 75-81 (prenesno u Roč i Rošćina, zbornik, Roč 2007, str. 199-205)


Hum
glagoljički nadpis klesan oko 1500. g.




... IVANA.

Po Branku Fučiću, radi se o genitivu muškog imena Ivan, koji je dio većeg, uništenog nadpisa, vjerojatno TO E HIŠA POPA (ili ŽUPANA) IVANA.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.


Zadobarje (na cesti prema Ozlju, oko 6 km od Karlovca prema Ozlju)
Crkva sv. Antuna Pustinjaka
Glagoljički grafiti iz 16. st.

Glagoljički nadpisi (veći broj) u crkvi sv. Antuna Pustinjaka u Zadobarju kod Karlovca odkriveni godine 2005.


Godina 1539. (ČFJZ), upisana u apsidi, vjerojatno godina crtanja fresaka (desno slijedi N???)


... s(ve)tu ...


Glagoljički tekstovi su upisani u dva niza, na najdoljnoj ravnoj liniji, i na valovitoj (sasvim pri dnu fotografije)

prof. Damir Facan

prof. Zlatan Kovač


Crkva sv. Antuna Pustinjaka, Zadobraje kod Karlovca
Zahvaljujem Zlatanu Kovaču i Damiru Facanu na pozivu (snimljeno rujna 2006.)


Brušane kod Gospića, Lika

Crkva sv. Martina biskupa
Glagoljički nadpis na pragu sakristije iz godine 1512.


LET GOSPODNIH
1512 V TO VR(IME)

Nadpisno polje 28 x 6 cm.

* * *

Tijekom radova na sanaciji drenaže župne crkve Sv. Martina biskupa u Brušanima, 21. listopada 2011. župnik Nikola Turkalj je odkrio vrlo važnu pojedinost iz povijesti ove crkve – kameni prag (dužine 105 cm, širine 26 cm, visine 32 cm) na kojemu su bila uočljiva neka slova.
Nakon župnikova odkrića biskup Mile Bogović je obišao nalazište i ustanovio da je riječ o glagoljičkom nadpisu za koji Branko Fučić kaže da je "na pragu sakristije", ali je očito da ga Fučić nije vidio već se služio "papirnatim otiscima župnika Janka Bišćana u ostavštini Mijata Sabljara" (vidi [Fučić: Glagoljski natpisi, 1982., str. 111]). Sabljar (+1865.) je tekst pročitao: "LET GOSPODNIH Č F I B (1512.) V TO VR(ime)".
Na kamenu se nalazi još nekoliko glagoljski slova koja su bez posebnih pomagala nečitljiva. Nije, međutim, jasno kada su nakon glagoljskih slova dodana tri latinička slova (IBT).


Župna crkva sv. Martina biskupa u Brušanima.

Zahvaljujem dr. Antoniji Zaradiji Kiš na informacijama o Brušanskom glagoljičkom nadpisu.

* * *

Vidi također u članku Ljubomira Škrinjara i Damira Borovčaka.


Modruš

Glagoljički nadpis (ploča)



Miranje, selo sjeverno od jezera Vrana kod Biograda

Današnja prvoslavna crkva sv. Arhanđela (predhodno je bila posvećena sv. Mihovilu). Navodno je nad južnim vratima uzidan glagoljski nadpis iz 15. st.

Lit. [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 194]


Mojstrana, Slovenija

Glagoljički nadpisi iz 15. st.

U Sloveniji se nalaze i neki autohtoni hrvatski glagoljički natpisi, npr. u Mojstrani (i to iz predturskog vremena, tj. prije konca 15. st. (osobna informacija Eduarda Hercigonje), Hrastovlju, Kopru (uključujući okolna mjesta - Zanigrad 1447., Predloku, Korte, Gažon, Puče, Pomjan, Pridvor, Črni Kal), Novom Mestu i drugdje.



Jajce (cesta koja spaja Brod i Jajce)
Glagoljički nadpis iz oko godine 1500.

Ime Franje Berislavića (? - 1517.), bana Jajačkog, zabilježeno je na glagoljičkim nadpisu iz oko godine 1500., nađenom na cesti koja spaja Brod i Jajce. Na nadpisu je upisano sljedeće:

Va vrime uzmožnog kneza Ferenca Berisalića

Vidi [Koprivčević, str. 18], kao i [Starine XVII., str. 52 i dalje]. Koprivčevićev rad je naveden u studiji [Karabić, str. 76].

Lit.

  • Josip Koprivčević: Berislavići Grabarski kao feudalni gospodari Broda i Posavine XII.-XIII. vieka, Prilozi za poznavanje Broda, 1., 1943., str. 12-21.
  • Starine Jug. Akademije XVII., str. 52 i dalje
  • Marija Karbić: Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjer obitelji Berislavića Grabarskih iz Slavonije [PDF], Povijesni prilozi 31. (2006), 71-85 (vidi str. 76)

Zahvaljujem Stjepanu Damjanoviću na poslanom naputku o radovima Marije Karbić. Zahvaljujem Mariji Karbić iz Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje) na susretljivosti i poslanom članku [Koprivčević].



Dubašnica na otoku Krku
glagoljički nadpis iz 1514.

1514, to učini meštar Ivan
Sormilić.

Lit.

  • Nikola Radić: "Izgubljeni" i pronađeni glagoljski natpis u Dubašnici na otoku Krku [PDF], Slovo 61 (2011), 393-394.
  • Nikola Radić: Iz povijesti kapele sv. Andrija
  • Ivan Botica – Tomislav Galović: Glagoljična pismenost srednjovjekovne Dubašnice (s osvrtom na početke hrvatskoglagoljskoga notarijata na otoku Krku), Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci [PDF], Rijeka 2014., 55-71. Vidi str. 59


Vodnjan, Istra
Crkvica sv. Katarine
glagoljički grafiti iz 15. ili 16. st. (?)


Izvor fotografije zupavodnjan.com


Crkvica sv. Katarine u Vodnjanu, 12.-13. st.


Šišan, Istra
Crkva Sv. Trojstva iz 1450.
U nojoj se nalazi posvetni križ s glagoljičkim grafitom.

Izvori




Zadar
Glagoljički pečat bakrorezca Gabrića iz 16. st.

Bakrorezac Grabić je u 16. st. priredio malu mjedenu pločicu u obliku kvadratnog pečata s kratkom glagoljaškom molitvom u četiri redka na glagoljici. Pločica se čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, a ima sljedeći sadržaj:

IHS (latinicom)
MOGUĆSTVO B(O)GA + O(T)CA
MUDROST' B(O)GA + SINA
KRIPOST' B(OG)A D(U)HA + S(VE)TOGA
PO MOLITVAH' B.D.M S(VE)TIH
APOSTOLOV P(ETRA) I P(AVLA) I SVIH' S(VE)TIH
  NEKA OSLOBODI T(E)BE OD SV
  ZLA TJELA I DUŠE, AMEN.
MR (latinicom)

Pločica je bila izložena u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu koncem 2016. i početkom 2017., tijekom izložbe posvećene Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom. (U predzadnjem redku umjesto slova zemlja stoji zelo.) Pločica je opisana u popratnom katalogu izložbe, a na priloženoj slici prikazana su prva tri redka glagoljičkog štiva:


Na pečatu su, razumije se, glagoljička slova upisana zrcalno. Prikazana su prva tri redka pečata.

Ime bakrorezce Grabića iz 16. st. kao autora pločice navedena je u popratnom opisu na samoj izložbi 2016.-2017., ali nije navedeno u katalogu izložbe.

Lit.




Gradinje u Istri, između Pazina i Boljuna (na zapadnim padinama Učke)
Grobljanska kapelica Svih Svetih
grafit iz godine 1526. s podpisom popa Martina Ambrožića (svećenika boljunskog kaptola)


Fotografija s opisom ljubaznošću g. Željka Bistrovića.

Lit. [Bistrović, str. 79]


Vrbnik
Glagoljički grafiti iz 15.-16. st.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.


Pašman
Glagoljički nadpis iz 1531.


1531. TOTU LEŽ-
  I DOM ANTON BODG-
  ANIĆ PRIUR S(VE)TOG-
  A KUZMI I DAMJANA
S PAŠMANA



Lovran
Nadvratnik n kući na k.č. (katastarska čestica) 40 k.o. Lovran, u Starom gradu
Upisana godina 1570.


Na nadvratniku u Lovranu nalazi se godina 1570., klesana glagoljičkim brojkama i arapskim brojkama.
Na lijevoj polovici nadvratnika se jasno vide (malo više razmaknute) glagoljičke brojke Č F N = 1570 :


Informacija i fotografije ljubaznošću g. Željka Bistrovića.


Na fotografiji je nadvratnik unutar stana u kojem živi obitelj Kukuljevic, na adresi Stari grad br. 60 u Lovranu.
S desna je Ivan Alexander Kukuljevic, a lijevo njegova majka Pamela r. Chapman. Obitelji Kukuljevic
zahvaljujem na dopuštenju da ova fotografija bude objavljena. (Srpnja 2017., D.Ž.)

Drivenik kod Crikvenice

Frankapanski kaštel

Glagoljičkim brojkama uklesana je godina 1576. i spojenica TO.


1576.
TO ...

Čini se da je ispod godine 1576., a iza glagoljičke spojenice TO, bio nekada tekst koji je radi oštećivanja izgubljen. Također izgleda da je riječ o nadpisu na kamenu koji je pripadao nekom još starijem objektu.


Glagoljički nadpis vidljiv je dolje desno. Obje gornje fotografije snimio je Damir Krizmanić, a poslao Željko Bistrović.


Impresivna utvrda Drivenik u području Vinodola blizu Crikvenice

Osobna informacija g. Jurja Lokmera

Vrbnik
Glagoljički nadpis iz godine 1546.


I(SU)S I MAR(I)JA L[ET GOSPODNIH]
1546. TO E K[APELA KU ČINI]
Z(I)DAT MAR[TIN BOZANIĆ Z-]
A SVOE GRIH[I ČINI NEGA]
SIN POP B[ARIĆ I BIŠE POMO-]
ĆNIK M(E)ŠT[AR B-]
LAŽ.

Druga strana ovog kamena sadrži nadpis klesan 1340. g.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.


Kampeje, selo u središnjem dijelu otoka Krka

Glagoljički grafit iz 15.-16. st. u ruševinama stare jednobrodne crkve sv. Petra

inicijali H K

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.


Boršt kod Kopra u Istri
glagoljički grafiti u crkvi Sv. Roka

Lit. [Mader]


Privlaka kod Zadra
Privlačka crkva, nadpis iz 1546.

Evo prijepisa nadpisa na jednoj ploči pred crkvom Privlakom (ploča je prenešena 1889.), koji je napravio Nedo Grbin:

Ovdi počiva Matij Livak Muškovi-
č hrabreni vojnici
lubleni u družini
stanoviti u veri
i kriposni u delu
na pokloni marča pomia-
š (nečitljivo)


Lit. Hrvoje Rančić: Izgubljeni privlački natpis iz 1546. godine, Slovo rogovsko br. 2 (2014.), 41-42. (članak se temelji na ostavštini Nede Grbina)



Kršan u Istri, kod Labina
Crkva sv. Jakova, glagoljički nadpis iz 16. st.

U crkvi sv. Jakova u Kršanu u Istri nađen je godine 1991. glagoljaški grafit (Kršan je napušten grad sjeverno od Labina, na putu prema Pazinu; sredinom 19. st. ovdje je pronađen znameniti Istarski razvod):

Kršanski grafiti
1500 (ČF(?), treća brojka nejasna) to pisah ja ... Gašpar Radmilić
budući va to vreme ... v Kršane ... va to i svo
... juleja na dan 3 boduć
a ... va...nki učini va to
... tvo pola d ...
 

Dobrinj
Glagoljički nadpis na k. br. 72
14-15 st.?

Geografske koordinate: 450 7' 49,49' N 140 36' 12,93'' E

Nadpis je odkriven pri rekonstrukciji kuće u Dobrinju na kućnom br. 72. Desni dio nadvratnika s tekstom, te dio desnog dovratnika i prag su izrađeni od kamena. Lijevi dio nekadašnjeg portala, danas je izrađen od betona.
Današnje dimenzije portala su 95 x 130 x 34 cm.



Izvorno su dimenzije tog portala morale biti veće od sadašnjih, što se vidi po zakrivljenosti luka na nadvratniku. Najvjerojatnije je to bio dio ulaznih vrata nekog starijeg objekta na koji je prigrađena ova  kuća. Kamen je znatno oštećen pa je i tekst teško čitljiv.

Na desnoj polovici nadvratnika, djelomice su sačuvana dva reda natpisa sa ukupno 14 glagoljskih slova. Prvi red je dužine 47 cm visine (slova su visoka 5 cm) i drugi dužine 36 cm (visine slova od 4cm).



... TEBI G(OSPODIN)I KI

... O(T,Ž ili L)VI M(?)R

Ligatura (T,Ž ili L)V

Zahvaljujem g. Jurju Mužini na poslanoj informaciji, fotografijama i opisu nadpisa.


Zamask u Istri, kod Motovuna
glagoljički nadpis iz 15. ili 16. st.


U selu Zamask, u središnjoj Istri kod Motovuna, pronađen je glagoljički nadpis iz 15. ili 16. st:

To pisa Marko z t(e)ga grada.

Podatak i fotografija ljubaznošću g. Antona Medena iz Kanfanara godine 2015.
Autori tog čitanja su Anton Selar, Darko Komšo, Željko Bistrović i Anton Meden.


Osor
Samostan sv. Marije prid Osorom (na Bijaru)
glagoljički nadpis na prvom katu, na sjevernoj strani zida
15. ili 16. st.


VE CR(I)K-
[V]E K ... BENIEND
... LUKE
... S(VE)TE
  D... D(I)V(I) M(ARIE)...

Prema Jurju Mužini, izgled da se radi o posvećenju (vjerojatno oltara) u susjednim crkvicama Sv. Lovre i Sv. Katarine.

Izvor fotografije www.panoramio.com/photo/927288


Mostir sv. Marije od Anjela na Bijaru prid Osorom


Sljedeći podatci i fotografije dobiveni su dobrotom g. Jurja Mužine.

Mostir SVETE MARIE OD ANJELA na Bijaru prid Osorom


Samostan sv. Marije od Anjela na Bijaru prid Osorom je teško oštećen.
Geografske koordinate: 440 41' 47,86' 'N  140 23' 43,55''  E


Uz stare zidine grada Osora, u uvali Bijar izgrađena je 1003. g. romanička kapela. Osorski  biskup sv. Gavdencije, posvetio ju je između 1024.-1044. g. Crkvu i kuću do crkve su koristili Benediktinci do preseljenja u prostraniji samostan sv. Nikole. Na temeljima te stare romaničke kapele 1414. godine sagradio je Damian de Romeis gotičku kapelu.  Nasljednik Damiana de Romeisa  darova 1460 g.,  franjevcu trećoredcu  Matiji Mastiliću Bošnjaku crkvu zajedno sa kućom, jednim vrtom i zemljištem. Fra Matej se za uzvrat obvezao jednom godišnje pribaviti vosak i ulje za osvjetljenje crkve i oltara. Morao se obavezati da će fratri redovno držati misu nedjeljom, marijanskim praznicima kao i za dan sv. Luke, kad je na Brijaru sajmeni dan. 

Sveti Luka se spominje na glagoljičkom nadpisu koji je uklesan u dovratak od bijelog mramora, koje je vjerojatno izvađen iz neke starije građevine. Nadpis je uklesan prije 1633. g., kada je spolij s već uklesanim nadpisom ugrađen u okvir vrata između crkve i samostana. Na prvom katu  samostana, na zidu koji ga dijeli od crkve, nalazila su se vrata kroz koja se moglo ući izravno iz samostana u pjevalište iznad glavnog ulaza u crkvu. Postoji mogućnost i da je nadpis nastao između 1470. (kad je fra Matej Mastilić preuzeo crkvicu i kuću) i 1500. g (kad je završio izgradnju samostana).

Nadpis ima dimenzije 14 x 15 cm, a visina  slova  iznosi 2 cm.

Donji  dio lijevog dovratka sa glagoljskim natpisom u pet redaka s više od 60 slova .

U nadpisu se spominje Luka. Moguće je da je tu zapisan dio obaveze franjevaca trećoredaca prema darivatelju, ili se samo spominje blagdan kad se održava sajam na Bijaru.

Juraj Mužina (štivo i fotografije)


Pogledajmo taj nadpis po redcima:



1. redak
                            [    .     .     .     .     .           ]    V              E                           C R (I)  K [  .   ] 


2. redak
                             [    .     .     ]        E              K                Ć               E    N     I       E     N   [  .   ]                                                                             


3. redak
     I  [ . ] S  [ .  . ] T [   .     ]   G    A               L        U        K         E


4. redak
      I     [ . ]      R   Ć   E   N                  I      E              S  (VE)             T           E   [ . ]


5. redak
                       T         A    [    .     .   .  ]                            F         R       [ . ]                       Š         M    '          

Lit.

  • Fra Stjepan Ivančić: Povjestne crte o samostanskom III. Redu sv. O. Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri i poraba glagolice u istoj redodržavi  (Zadar 1910)
  • Fra Anđelko Badurina : SAMOSTAN I CRKVA SV. MARIJE NA VIJARU (Martinšćica1990)
  • B. Fučić : Izvještaj o putu po otocima Cresu  i Lošinju (Ljetopis JAZU 1949)
  • Hrvatski glagoljički nadpisi na Cresu i Lošinju

Punta Križa na otoku Cresu
Crkve sv. Antona na Parhavcu
glagoljički grafiti ispisan kistom u crnoj boji, 16. st.


Snimio Damir Krizmanić, fotograf Konzervatorskog odjela u Rijeci.

.F..
... TO PIS(A)
(AZ PR)VAD ...


Čitanje glagoljskog grafita iz crkve Sv. Antona na Parhavcu u Punta Križi

U crkvi Sv. Antona na Parhavcu nalazi se nekoliko grafita izvedenih crnom bojom, kistom na žbuci. Ovi grafiti pripadaju najstarijem sloju žbuke koja je nositelj posvetnih križeva. Od glagoljskog natpisa koji se rasprostire u tri retka danas je zbog oštećenja čitljivo tek devet glagoljskih slova:

.F..
... TO PIS(A)
(AZ PR)VAD ...

U prvom redu čitljivo je samo slovo F. No to je i najznačaniji dio grafita jer kao dio godine označava stotice. Numerička vrijednost ovog slova iznosi 500, tako da po tome možemo zaključiti da je grafit nastao u 16. st. U drugom redu nalazi se uobičajena fraza TO PISA. Prva riječ ove fraze napisana je kao ligatura. Od druge riječi čitljiva su prva tri slova. U trećem retku možemo prepoznati samo tri slova VAD. Pošto među njima nema razmaka (koji je prisutan između gornje dvije riječi) pripadala su najvjerojatnije jednoj riječi. Na ovom mjestu očekivalo bi se ime ili titula. Moguće je da su navedena slova dio riječi PRVAD kojom glagoljaši prevode latinski termin prezbiter.

Od paleografskih karakteristika ističemo zaobljenja na ustavnim oblicima glagoljskih slova. Zaobljenost linija koje formiraju „oči“ na ligaturi TO, haste slova P i donje linije slova F te vezanje dvije linije na donjem oku slova I. Ovakvo oblikovanje svjedoči o pisarskoj navadi pisca koji učestalo koristi kurzivno pismo.

Datacija i grafološke osobine rukopisa pomoći će nam da u drugoj građi pronađemo rukopis ovog glagoljaša. U objavljenim faksimilima u radovima Leona Košute ne nailazimo na rukopis sličnih grafoloških osobina. No u najstarijim matičnim knjigama na Lošinju neki od zapisa podsjećaju svojim rukopisom na slova grafita u kapeli Sv. Antona.

Grafit je važan na više načina. Kapela Sv. Antona zavjetna je crkva obitelji Bokina koja se nalazi na njihovom posjedu, uz zgradu njihove stancije. Grafit se nalazi na najstarijoj žbuci na kojoj se nalaze i posvetni križevi te zavjetni crteži brodova te je mogao nastati samo uz dopuštenje spomenute obitelji. Stoga se nameće zaključak da je i porodica Bokina imala plodne veze s glagoljašima.

Otočje Cresa i Lošinja u srednjem i ranom novom vijeku izrazito je glagoljaško područje. Glagoljaški je bio samostan franjevaca trećoredaca u Martinšćici čija su Datja i prijatja nastala od 1578. do 1618. objavljena od strane Anđelka Badurine. Poznate su slične knjige iz samostana Sv. Mikule na Porozini, a glagoljaški je bio i samostan franjevaca trećeredaca u Bijaru u Osoru. Glagoljska je i knjiga primitaka i izdataka bratovštine Sv. Antuna u Belom. Sačuvane su i matične knjige iz Malog Lošinja i Nerezina, kao i brojni tekstovi u arhivu osorske općine te notarski protokoli lošinjskih bilježnika glagoljaša koje je obradio Leon Košuta.

Ako računamo Unije, na otočju Cresa i Lošinja sačuvano je 15 glagoljskih natpisa. Sve natpise objavio je Fučić 1983. godine. Jedini novi prinos je Dekovićeva objava grafita iz Dragozetića 2005. godine. Svi su ovi natpisi epigrafski, tj. uklesani u kamen, uz natpis u Ćunskom koji se nalazi ugraviran na podnožju kaleža. Natpis u crkvi Sv. Antuna na Prhavcu za sada je šesnaesti. Poseban je jer je jedini koji je izveden kistom na žbuci. Izuzmemo li Valunsku ploču, najstariji creski glagoljaški spomenik najvjerojatnije iz 11. st., naš je grafit  među najstarijim natpisima s ovog otočja, četvrti iz 16. stoljeća. Iako na prvi pogled skroman, on je važno svjedočanstvo korištenja glagoljice u 16. stoljeću na otoku Cresu.

Željko Bistrović, konzervator u Konzervatorskom odjelu u Rijeci

Prilog će biti objavljen u časopisu Puntarski fuoj.


Zahvaljujem g. Željku Bistroviću na fotografiji i opisu.

Lit. Željko Bistrović: Čitanje glagoljskog grafita iz crkve Sv. Antona na Parhavcu u Punta Križi, Puntarski fuoj, bit će objavljeno 2017.


Punta Križa na otoku Cresu



Svetice kod Ozlja
Crkva Pavlinskog samostana
glagoljički grafiti i dva glagoljička slova iz 15./16. st.

Juraj Lokmer: "U crkvi pavlinskoga samostana u Sveticama, na ostacima fresaka (XV/XVI. stoljeće) iza glavnoga oltara, nalaze se glagoljski grafiti, a kod trećega lijevog oltara u podu je sekundarno upotrijebljen za popločanje dio ploče od žutoga pješčenjaka na kojoj se vide dva glagoljska slova (S E), koja su svakako obla glagoljica."

Vidi sljedeći članak, str. 50 (bilješka br. 4).

Lit. Juraj Lokmer: Glagoljski ulomci iz župne crkve sv. Vida u Ozlju, Croatica Christiana Periodica, br. 59 (2007.), 49-56 (UDK 003.349.1 Ozalj, prethodno priopćenje)


Ozalj
Župna crkva sv. Vida
dvije kamene ploče s uklesanim glagoljičkim nadpisima, prva polovica 16. st.


Dvije glagoljicom klesane kamene ploče odkrio je i proučio g. Juraj Lokmer.
Na dolnjoj ploči uklesano je prezime HOTKOVIĆ, koje se odnosi na niže plemstvo podrijetelom iz Modruškog kraja.

Lit. Juraj Lokmer: Glagoljski ulomci iz župne crkve sv. Vida u Ozlju, Croatica Christiana Periodica, br. 59 (2007.), 49-56 (UDK 003.349.1 Ozalj, prethodno priopćenje)

Zahvaljujem g. Jurju Lokmeru na poslanim podatcima.


Trg, oko 2 km od Ozlja
glagoljički grafit u Crkvi Svih Svetih, 16. st.?

Na oko 2 km od grada Ozlja nalazi se mjesto Trg. Tamo je, na putu prema groblju, stara Crkva Svih Svetih koja se spominje od 1334. godine, odkad je postojala Župa tržka. Crkva je obnovljena u prvoj polovici 2017., izvana i iznutra. Župnici tržki bili su do 17. stoljeća glagoljaši. Više o tome piše Emilij Laszowski, hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik, rođen u Ozlju 1868., umro u Zagrebu 1949. godine.

Uz tržku crkvu Branko Fučić vezuje jednu nadgrobnu ploču koja već u vrijeme nastanka njegove knjige nije bila čitljiva. Vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 348].


GAP... F? ...Ž?
... D? A ...
(čitanje Juraj Mužina i D.Ž.)



Glagoljički grafit je lijevo od freske.



Zahvaljujem Mirni Lipovac na informaciji i poslanim fotografijama, srpnja 2017.


Trst, Italija
Contovello / Kontovel
Madona della Slavia
glagoljički grafiti na haljini svetca, 16. st.

ČFZI = 1519 to pisa pop Ivan
Berkinić z ...

ČFPG = 1594 pisa pop Ivan
Berkina vnuk zgora pisanoga

Amen brije
rkovi

Juri Je

P(op) J

To pisa pop Mikula Tęhomilić

Navedene nadpise je odkrila i opisala Brigitta Mader, godine 1987.

Lit. [Mader]


Trst, Italija
Santa Maria Assunta
"Madonna di Muggia Vecchia"
glagoljički grafit iz 16. st.

PPT

Nadpis je odkrila i opisala Brigitta Mader, 1988.

Lit. [Mader]


Duino kod Trsta, Italija
San Giovanni  in Tuba / Štivan
Glagoljički grafit iz 1550.

ČFL = 1550 O


Nadpis je odkrila i opisala Brigitta Mader, godine 1987.

Lit. [Mader]


Prvić Luka na otoku Prviću (kod Šibenika)
Samostan sv. Marije od Milosti
Glagoljički nadpisi iz 16. i 17. st.


Glagoljički nadpis s vanjske strane Samostana Svete Marije od Milosti u Prvić Luki, vjerojatno iz 16. st.,
na otoku Prviću kod Šibenika. Prekrižene ruke položene na križ označuju franjevački red,
a ispod su vidljiva glagoljička slova Buki i Frt (Braća Franjevci). Foto: Mirna Lipovac.


Prvićka ploča: nadgrobna ploča ispisana glagoljicom 1650. g., unesena u crkvu,
nalazi se desno od oltara u Prvić Luki. Prema Anti Šupuku, sadržaj nadpisa je ovaj:

OVO JE
  GREB IME-
  NEM ŠEMI-
  ĆEVA A(MEN) ČHL (=1650.)

Taj nadpis iz Prvić Luke nije naveden u djelu Branka Fučića Glagoljski natpisi iz 1982., kao niti ostali.
Zahvaljujemo don Boži Škemberu iz Prvić Luke na dopuštenju da fotografiramo ovaj spomenik.


Prvićki nadvratnik sadrži latinicom i glagoljicom zapisane godine: latinicom MDXXVII (1527),
a glagoljicom ČFMG (1564). u dvorištu samostana u Prvić Luci. Moguće da je u oštećenom dijelu
na sredini bilo uklesno još po jedno latiničko i glagoljičko slovo, pa bi godine mogle biti drugačije.
Na pr., ako je u sredini bio latinički X, onda je godina MDXXXVII, tj. 1537.
S samostanu u Prvić Luci nalazi se na prvom katu još jedna glagoljički nadpis, pokriven bojom.

Prema tome, u Prvić Luci postoje ukupno četiri glagoljička nadpisa.
Glagoljicom pisane matične knjige iz Prvić Luke, čuvaju se u Šibeniku,
kao i glagoljički rukopisi iz obližnjeg otoka Zlarina. Opisani su u monografiji i člancima Ante Šupuka:

Ante Šupuk: Šibenski glagoljski spomenici (sažetak knjige), JAZU, Zagreb, 1957.



Rovinjsko selo, danas dio grada Rovinja
Crkva Majke Božje Sniježne pored Rovinjskog Sela, nadpis iz 1583.

 
Č F O V (1583.) miseca ............... v
to pisa pop Mihovil Klunič iz Ližnana kada be došal
   (v) Selo Rovinsko

Zahvaljujem g. Antonu Medenu iz Kanfanara za fotografiju i transkripciju glagoljičkog teksta iz crkve Majke Božje Sniježne pored Rovinjskog Sela.


17.-18. st.

Zadar
Crkva sv. Ivana kod Foše, 1643.

U samostanskom kompleksu Sv. Ivana u Zadru u blizini Foše je 2016. godine odkriven glagoljički natpis na jednom nadvratniku iz 1643.


Škabrnja
Stara crkva sv. Luke na groblju, glagoljički nadpis iz 17. st.

Vidi prilog Nede Grbina pod Zadarsko područje


Zadar i Zadarsko područje


Iz članka

Glagoljski spomenici na zadarskom području
Nedo Grbin

...

Najstariji danas poznati natpis sa zadarskoga područja (još stariji je onaj iz Benkovca, 1426.; DŽ) bio je onaj popa Radmila na drvenom prijenosnom oltaru iz 1442. a glasio je:

“Va ime Boga. Let gospodnjih 1442. To delo stvori Radmil pop. Totu počiše moći Štipana, Martina, Ivana Zlatousta. Ukršten 25. dan juleja.”

Taj je oltar bio vlasništvo obitelji Bianchi u Zadru, zatim Gradske biblioteke i napokon Muzeja sv. Donata. Vjerojatno je uništen ili otuđen pri bombardiranju Zadra u Drugom svjetskom ratu.

U adaptaciji i pregradnji bivšeg samostanskog kompleksa Sv. Ivana u Zadru u blizini Foše prošle je godine otkriven glagoljski natpis na jednom nadvratniku iz 1643., a pri obnovi stare crkve sv. Luke na groblju u Škabrnji također jedan natpis iz 17. st.

Nadamo se da će se pronaći još glagoljskih natpisa, osobito na kopnenom dijelu zadarskoga područja, koje je vrlo slabo istraženo. Nakon objavljene knjige Glagoljski natpisi Branka Fučića 1982. registrirali smo još 36 natpisa, od kojih se svi nisu očuvali, ali su postojali te ih je potrebno spomenuti. Neke od njih već smo objavili, [9] a i ostali će uskoro biti objavljeni.

...

[9] Nedo Grbin,
  • Glagoljica u Luci. Župa Luka na Dugom otoku o 100. obljetnici obnove župne crkve sv. Stjepana prvomučenika, Zagreb, 1988, str. 29-35;
  • Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu. Župa Sukošan o 700. obljetnici prvog spomena mjesnog imena Sukošan, 1289-1989. Zagreb, 1989, str. 61-65;
  • Glagoljica na biogradskom području, Biogradski zbornik 1, Zadar, 1990, str. 444-446.

Izvor Nedo Grbin



Dubašnica na otoku Krku
glagoljički nadpis iz 1614.
1614. na 15. sektebra...

"1614. na 15. sektembra pisah ja pre Martin Krainović kurato kada bi blagoslovljeni ovi oltar."

Lit.



Neviđane na o. Pašmanu
Vladislav Cvitanović navodi da u Neviđanima postoji kamena grobna ploča s nadpisom u bosančici i glagoljici. Ploča je iz oko 1720. i nalazi se na groblju.

Lit. [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 195]


Sukošan u Biogradskom području
Nadpisi iz 18. st. na posudicama od srebrnog lima za sveta ulja, koje su bile u uporabi u župnoj crkvi sv. Kasijana. Posudice imaju na bočnim stranam ugravirana po dva glagoljička slova:

US (tj. ulje sveto)
UK (tj. ulje katekumensko)

Nalaz je prvi opisao Nedo Grbin.


Lit.

  • [Grbin, Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu, str. 64]
  • [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 195]


Vrgada 1
Nadpisi na posudicama za sveto ulje.

US (tj. ulje sveto)
UK (tj. ulje katekumensko)

Nalaz je prvi opisao Nedo Grbin.

Lit.

  • [Grbin, Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu, str. 68]
  • [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 207]


Vrgada 2
Glagoljički nadpis na kamenu u zidu Kneževe palače (Kontov palac) iz godine 1706.

1706. DON P(ETAR)
P(LETIKOSIĆ) P(AROK) NA
VRGADI

Nalaz je prvi opisao Nedo Grbin.

Lit.

  • [Grbin, Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu, str. 68]
  • [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 207]


Zadar
Kapelica sv. Ante (župa Gospe Maslinske), s glagoljicom upisanom godinom 1748.


Glagoljaška kapelica sv. Ante u Zadru (župa Gospe Maslinske), jugozapadno od Bokanjca (Petrići), s godinom 1748. upisanom glagoljicom.
Desno g. Enio Grdović (1961.-2016.), predsjednik Društva zadarskih Arbanasa,
lijevo g. Darijo Tikulin, voditelj sekcije Čehuljica za glagoljsku knjigu Zmajevich. Foto D.Ž.

1748. (Črv, Ot, Kako, Zelo)


Kastav
Tri glagoljička nadpisa
16. i 17. st.

U gradu Kastvu iza Rijeke pronađena su tri glagoljička odlomka. Jedan je iz 1608. godini, a drugi vjerojatno iz druge polovice 16. stoljeća. Pohranjeni su u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Nadpisi su pronađeni oko ruševnog obranbenog zida najstarijega dijela Kastva.


Črv - 1000 (početak zapisa godine 1608.)
Brigitta Mader (Austrijska akademija znanosti) je pronašla crtež u arhivi Zentral kommissiona u Beču
ovog nadpisa dok se još nalazio ugrađen u Crekvinu.

Zahvaljujem Željku Bistroviću na fotografijama, koje je snimio Branko Kukurin.

Još jedan glagoljički nadpis pronašao je Ranko Starac u tavanu općine Kastav:


Zahvaljujem Željku Bistroviću na poslanoj fotografiji.

Lit. Majda Bembić: Predstavljeni novopronađeni glagoljski kastavski fragmenati, Kastav 2014.

Kastav
Crkva sv. Viktora
Ulomak crkvenog zvona iz godine 1679. s glagoljičkim nadpisom, sada u Muzejskoj zbirki Kastavštine

U Muzejskoj zbirci Kastavštine čuva se ulomak crkvenog zvona kojega je Muzeju darovao Boris Jugo iz Kastva listopada 2008. godine. Sačuvana je otprilike jedna trećina zvona, koje je u cjelini bilo visine 47cm te promjera 32 cm. Uz donji rub fragmenta napisano je glagoljičkim slovima visine 3 cm „...+ LUKA + M...“.


Izvor fotografije www.lokalpatrioti-rijeka.com.
Vidi članak Ivana Mellora.



Matej + Luka + Marko + Ivan
Imena četriju evnađelista upisan kružno pri dnu zvona iz crkve sv. Viktora u Kastvu,
prema precrtu A. Gnirsa iz 1917. Izvor Branko Fučić: Glagoljski natpisi, 1982., str. 210.


Iz Muzejske zbirke Kastavštine

Lit.

  • Tamara Mataija: Ulomak zvona s glagoljskim natpisom, Glas kastavski 56, Kastav 2010.
  • Ulomak zvona s glagoljskim natpisom, Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja
  • Iz Muzejske riznice [PDF, str. 140-141], Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja, Rijeka 2013.


Pici
 zaselak kod Zrenja u Bujštini, Istra

Pici, selo kod Zrenja u Istri (video: Glagoljica u Bujštini, 13:01-13:15)


Brul u Istri, kod Roča
Dva glagoljička nadpisa na žljebnjacima iz 16 ili 17 st. (možda i iz 18. st.). Pronađeni su gpodine 1999.

Lit. Berislav Valušek: Dva nova glagoljska natpisa na Brulu kod Roča [PDF], Slovo, sv. 65 (2015), 109–124.


Osor (otok Cres)
Crkva sv. Marije na Vijaru (Bijaru).
1634. god.
Nadpis na ploči, uzidanoj na pročelju crkve. Bijeli mramor.

Natpis br. 307, [B. Fučić, Glagoljski natpisi, na stranici 271]. O sudbini ovog nadpisa treba Fučićevom opisu dodati sljedeće. Taj je natpis  nasilno skinut s pročelja crkve u Bijaru. Ploča je očito bila preteška za nepoznate "djelatnike", koji su je bacili u grmlje  pored  puta. Stanovnici Osora su ploču slučajno prmijetili nedaleko od crkve i predali svom župniku. G. Juraj Mužina je vidio tu ploču oštećenu po rubovima u konobi župnog dvora. Sada se nalazi u Osoru u Zbirci sakralne umjetnosti.

Zahvaljujem g. Jurju Mužini na gornjem podatku (lipanj 2017.).
Sadržaj nadpisa je prema [B. Fučić, Glagoljski natpisi, str. 271] sljedeći:

Č - H - J.G. - MA

Ę - FR - Š - Š - U(ČI)

TU - F(A)B(RI)KU OD

LIMO(ZI)NE

1634, maja, fra Š. Š. učini tu fabriku od limozine

Lit.

U monografiji [Sekulić-Gvozdanović, str. 137], u odjeljku Franjevački samostan i crkva sv. Marije u uvali Bijar na Cresu, umjesto TU stoji nehotičnom pogreškom ZU.



Vrbnik, 1652.
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrbniku


Snimio Damir Krizmanić, fotograf Konzervatorskog odjela u Rijeci

Ovaj glagoljičke nadpis je otkriven prilikom restauracije glavnog oltara župne crkve Uznesenja BDM u Vrbniku, na sloju pozlate prvog popravka oltara. Transkirpcija:

1[65]2 BI KORDIJA Č T [D]

POZLAĆEN TA OLTAR POD PRE

SV NIKULU DANDULU

[.... .... ...] VA BNEC'I
POP GARGUR PERFETIĆ

Zahvaljujem Željku Bistroviću na poslanoj fotografiji i transkripciji nadpisa (siječnja 2018.). O tom će otkriću biti podrobnije izvješteno u Krčkom kalendaru za godinu 2019.



Stari Farof kod Novigrada na Dobri (južno od Karlovca)
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Nadpis iz 16. ili 17. st.


ITA V
TD ?
AMEN'




Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Starom Farofu kod Novigrada na Dobri.
Fotografirao Gaudencije Hrabrić iz Zagreba.


Dubašnica, groblje pored stare crkve sv. Apolinara
Zvonik stare crkve sv. Apolinara
Glagoljički nadpis iz godine 1700.

Na sjevernoj strani zvonika se nalazi uklesan kratki nadpis (grafit), koji se danas jedva nazire uslijed naslaga lišaja.


Fotografije ljubaznošću Mirne Lipovac


1700 PISAH JA

Zahvaljujem Tomislavu Galoviću na ovom podatku.


Na starom groblju u Dubašnici, blizu zvonika, pokopan je Branko Fučić.

Ugljan na otoku Ugljanu kod Zadra
Glagoljički nadpis iz 1732.

Crvkica sv. Hipolita kod Ugljana na istoimenom otoku, s glagoljičkim nadpisom iz 1732.
(zahvaljujem g. Tomislavu Mihatovu na fotografijama i g. Seni Markulinu na informaciji)


Ugljan na otoku Ugljanu kod Zadra
Glagoljički nadpis iz 1700.


Glagoljički nadpis u mjestu Ugljan na otoku Ugljanu.

Vidljiva je godina 1700., ME...



Tkon
Na krunici bunara u kući Milana Lukačića navodno se nalazi glagoljički nadpis.
Izvor podatka Nedo Grbin.

Lit.

  • [Grbin, 1990, str. 445]
  • [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 204]


Beli, Dragozetići (otok Cres)
Glagoljički nadpis iz 1708.

Dragozetici
Dragozetići: 1708. DV, vidi [Deković, Glagoljični nadpis iz Dragozetića na Cresu]



Biogradsko područje
Glagoljički nadpis iz 1621.


A P I
1621.
JA (L)U(KA) MI(LINOVIĆ)

Lit. [Bobanović]



Radošinovci kod Zadra
dva glagoljička nadpisa iz 18. st. na nadvratnicima crkve sv. Antuna Padovanskog

Lit. [Franov-Živković]


Sveti Petar, JI od Zadra
konoba (nekad stambena kuća) na br. 84, vlasnika Tome Jurišića
Nadvratnik iz 1717. od bademova drva
širina 190 cm.

Izvor Glagoljaški kutak u Zavičajnom muzeju grada Biograda




1717. (glagoljicom) I+S (Isus, latinicom)

190 x 15 cm.
 Replika u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Lit. [Ninčević, Samardžić, str. 32-33]



Sveti Filip i Jakov
Župna crkva sv. Mihovila, 1717.




1717. MISECA
OTUBRA NA V (= 3)
BI PON(O)VLENA OVA
CRIKVA BI TAD
A PAROHIAN P(OČTOVANI) G(OSPODIN)
DON MIKULA KUŽ
INOVIĆ PISA
DON TOME MAT-
KOVIĆ

44 x 40 cm.
Odljev u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Lit. [Ninčević, Samardžić, str. 34-36]


Sveti Petar, Krmčine
Crkva Blažene Djevice Marije
Nadpis na nadvratniku crkve, 1675.


1750. 20. maja
DPRPD

Sveti Petar na biogradskom području.
Izvor Glagoljaški kutak u Zavičajnom muzeju grada Biograda

Slova u drugom redku možda bilježe inicijale gradnje

133 x 22 cm.
Odljev u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Lit.



Ždrelac na otoku Pašmanu
Glagoljičko slovo Kako na groblju (inicijal), te još jedno vrlo izlizano slovo, vjerojatno Buki.
Moguće je da se radi o inicijalima pokojnika.

30 x 40 cm.


Odljev u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Zahvaljujem Draženku Samardžiću, ravnatelju Biogradskog zavičajnog muzeja, na poslanom opisu.

Lit.



Ždrelac na otoku Pašmanu
Nadpis na nadgrobnoj ploči koji sadrži tri slova: F B M. Vjerojatno je riječ o inicijalima imena pokojnika.


F B
M
Ždrelac na otoku Pašmanu
30 x 40 cm.
Odljev u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Lit.



Bogdašić, selo u Boki kotorskoj

U selu Bogdašić pored Tivta (Boka kotorska), u crkvi Sv. Petra, odkriven je hrvatski glagoljički natpis. Također je glagoljička misa (tj. katolička misa na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku umjesto na latinskom) služena u toj crkvi. Isto vrijedi i za selo Kostajnicu pored grada Perasta. Ove dvije župe bile su glagoljaške skroz do 19. st.

Sutomišćica na otoku Ugljanu kod Zadra
Crkva sv. Eufemije, ime don Bože Grgureva na poleđini tabernakula (18./19.st.)

Na poleđini drvenog tabernakula u crkvi sv. Eufemije u Sutomišćici, glagoljičkim je pismenima urezano ime

don Božo Grgurev


Lit. Grozdana Franov-Živković: Glagoljaš don Bože Grgurev (30. 5. 1744. - 29. 9. 1829.), Slovo rogovsko, br. 3 (2015.), 4-7.

Bakar
Jama na Bukovu, nekoliko stotina metara od središta Bakra


Iže V
L A

Budući da Iže ima samo brojčanu vrijednost, onda bi "Iže Vidi" moglo značiti brojku 13 (iako se u tom kraju brojka 13 piše redovito kao Vidi Iže; zahvaljujem g. Milanu Paunu na ovoj primjetbi). Po analogiji, LA bi mogla biti brojka 51. Način pisanja slova Vidi odaje početnika u pisanju glagoljice, kao i pisanje slova A. Teško je predložiti dataciju.

Fotografija je dobivena ljubaznošću g. Ranka Starca, arheologa iz Bakra.

Drugi dio (19. - 20. st.)




Literatura

  • [Fučić, Glagoljski natpisi] - [PDF]
  • Vedran Žužak:
    • Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, u zborniku radova Glagoljica i glagoljaštvo u Biogradskom kraju, Biograd-Zadar, 2014., ISBN 978-953-247-038-3, str. 175-208.
    • Glagoljska epigrafika zadarskog otočja, [PDF, 70 str.], Diplomski rad, Sveučilište u Zadru, 2006. (mentor prof.dr. Slavomir Sambunjak); objavljen u časopisu Čakavska rič, Split, XXXV, br. 2 (2007), 249-322.
  • Nedo Grbin:
    • Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu, u Župa Sukošan, Župni ured Sukošan, 1989.
    • Glagoljski spomenici na zadarskom području, u Iskoni bje slovo, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2001.
  • Marina Ninčević, Draženko Samardžić: Katalog zbirke odljeva glagoljskih nadpisa Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, 2017. ISBN 978-953-95626-9-4
  • Mirko Valentić, Lada Prister: Zbirka kamenih spomenika, II. dopunjeno izdanje, Katalog muzejskih zbirki XXXVI., Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.
  • Mate Bobanović: Zbirka originala i odljeva glagoljskih natpisa u Zavičajnom muzeju u Biogradu na Moru, Slovo Rogovsko br. 4, 2016., str. 35-37.
  • Grozdana Franov-Živković: Izložba Glagoljica na benkovačkom području, Bašćina br. 15 (2014.), str. 30-31.
  • Željko Bistrović: Šareni trag istarskih fresaka, Pula 2011., ISBN 978-953-7001-16-2
  • Darko Komšo: Nove spoznaje o glagoljici na području Kanfanarštine, Dvegrajski zbornik 1, Kanfanr 2011., str. 7-25.
  • Brigitta Mader (Austrijska akademija znanosti), see also brigittamader.com
    • Die glagolitischen Denkmäler im österreichischen Küstenland aus der Sicht der k.k. Zentralkommission für Kunst- und historische Denkmale in Wien
    • Glagolski napisi v p.c. sv. Roka v Borstu (Obcina Koper, Slovenija) Nove price glagolskega pismenstva v Istri. (Le scritte glagolitiche nella chiesa di San Rocco a Borste (Comune di Capodistria, Slovenia)
    • Non procul a fonte Timavi. Un graffito glagolitico in San San Giovanni di Duino (Italia)
    • Bemerkungen zu einer wenig bekannten glagolitischen Kritzelinschrift in Muggia Vecchia
    • Glagolitisches aus Istrien und Umbrien
    • Glagolitische Pilgerinschriften aus dem Kloster San Damiano bei Assisi
    • GLAGOLSKI NAPISI V PC SV. ROKA V BORŠTU (OBČINA KOPER, SLOVENIJA): NOVE PRIČE GLAGOLSKEGA PISMENSTVA V ISTRI
    • I graffiti glagolitici in Italia [PDF] - Symposion Olmütz / Olomouc 2007 ITINERA LATINITATIS
  • Sena Sekulić-Gvozdanović: Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, Golden Marketing - Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 978-953-212-120-9


Hrvatski glagoljički natpisi od 10. do 13. st.

Hrvatska glagoljica klesana u kamenu

Glagoljica na Bujštini, film Josipa i Inočente Ružić iz 1995., prema scenariju i tekstu vlč. Mladena Juvenala Milohanića


Primjetbe. Darko Komšo (ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli)  i Željko Bistrović opisali su u časopisu Dvegrajski zbornik nove glagoljičke grafite evidentirane kod Kanfanara u Istri, u crkvama svete Agate, svete Marije od Lakuća, svetog Antona i Svete Marije Magdalene.

Željko Bistrović je objavio nekoliko čitanja novoodkrivenih glagoljskih natpisa u Vižinadi, Punta Križi na Cresu, crkvi Sv. Ivana u Lovranu i Naklu u Sloveniji. Zajedno s Darkom Komšom održao je predavanje o novoodkrivenim glagoljskim natpisima u Istri na Susretima na dragom kamenu posvećenim desetoj godišnjici smrti Branka Fučića.  Odkrio je i pročitao nove epigrafske natpise u Lovranu, Brseču, Dobrinju, Vrbniku, Kastvu kao i niz glagoljičkih grafita na zidnim slikama u Gologorici, Gradinju, Labincima, Kastvu i drugdje. Neke od ovih grafita spomenuo je u svojoj knjizi Šareni trag istarskih fresaka. Također je dopunio čitanja nekih poznatih zapisa, kao što je onaj Guerina Tihića na notarskom protokolu koji se čuva u Državnom arhivu u Rijeci. Objavljeni nadpisi (Vižinada, Lovran, Punta Križa, Naklo) bit će uskoro navedeni i na ovoj mrežnoj stranici.

Članak koji je napisao Darko Komšo u Dvegrajskom zborniku (Kanfanar),  donosi tridesetak novih nadpisa odkrivenih na području Kanfanara u Istri.


Free Web Hosting