DRVORED HRVTSKE
ĆIRILICE (2016.)
Izvor: http://kamenjar.com/izgradena-aleja-hrvatske-cirilice/
Proslavom pod nazivom „600. obljetnica
prvog pisanog spomena imena Kočerin i nastanka Kočerinske
ploče“, u Kočerinu je godine 2004. obilježena ta okrugla obljetnica.
U sklopu proslave održan je i znanstveni skup pod nazivom „Viganj i njegovo
doba“. U to vrieme i tom prigodom nekropola (grad mrtvih) Lipovci je
očišćena od korova i drugog raslinja. Vignjev stećak je
obnovljen i restauriran (očuvan), izklesan je umnožk Kočerinske
ploče i postavljen u podnožje Vignjeva groba gdje se nekada nalazio i
izvornik Kočerinske ploče. Izklesan je spomen križ i postavljen
nedaleko od stećka, po ugledu na križ koji se nalazio na uzglavlju
Vignjeva groba, a od kojega je do danas ostao samo manji donji dio. Nekropola
(grad mrtvih) Lipovci udaljena je oko jedan kilometar od središta
Kočerina, ali ništa nije upućivalo prolaznike i putničare na to
da tu, u blizini, postoji tako važan spomenik uljudbe. Zbog toga se i došlo na
zamisao izgradnje „Drvoreda hrvatske ćirilice“ čime bi se povezalo
grad mrtvi Lipovce i središte Kočerina, ter tako nekropolu, na neki
način, približilo magistralnoj cesti Mostar – Split i Mostar – Livno –
Bihać. „Drvored hrvatske ćirilice“ izgrađen je tako što je na
pet mjesta uzduž mjestne ceste Kočerin – nekropola Lipovci izgrađeno
pet postaja na kojima je postavljeno po šest, u kamenu oblikovanih, slova
hrvatske ćirilice. Veličina slova je: širina 1 metar, visina 1,4
metra, a debljina slova je 25 cm. Površina slova izgleda kao što izgleda
ručno klesani kamen. Kamen od kojega su klesana slova je „rujan“ iz
kamenoloma u okolici Kočerina. Uz mjestnu cestu prema gradu mrtvih
Lipovci posađen je i drvored, kako bi Aleja dobila svoj podpun smisao.
Na
prvoj postaji postavljena su slova: A, B, V, G, D, E.
Na
drugoj: Ž, Z, I, K, L, M.
Na
trećoj: N, O, Đ, P, R, S.
Na
četvrtoj: T, U, H, Č, Ć, C.
Na
petoj: OT, Š, ŠT, JA, JE, 6 – poluglas, jat.
Ostvarenjem
ovog numa nije se htjelo oživjeti hrvatsku ćirilicu, jerbo je ona zapravo
mrtvo pismo (primjetba: to ovisi o nama Hrvatima hoće li ili ne će
biti mrtvo), nego očuvati je kano vriedan dio hrvatske uljudbeno poviestne
baštine. Kano poseban dio, a sve u sklopu „Aleje hrvatske ćirilice“,
izgrađeno je i odmorište Podkraj, uz magistralnu cestu Posušje – Široki
Brieg, 1,5 km prije naselja Kočerina iz smjera Posušja. Na odmorištu je
izgrađen nadpis Kočerin, slova nisu oblici već šupljine, naravno
pisan hrvatskom ćirilicom, ali tako da cieli nadpis izgleda kano
pročelje kočerinske crkve sv. Petra i Pavla. Kako bi nadpis u
podpunosti podsjećao na pročelje crkve u Kočerinu, na dielu
nadpisa koji predstavlja zvonik crkve izklesan je i reljef sv. Franje. Na
odmorištu je postavljen i jedan kameni stol s dvie kamene klupe ter
putničarska podatkovna ploča. Postavljanje tog podatkovnog
putničarskog prikaza u stvarnosti je značilo i završetak ostvarenja
nauma “Aleja hrvatske ćirilice“. Na ploči se nalazi, sa zapadne
strane, zemljopratiljni zemljovid Kočerina s označenim polaznim
položajem gdje se gledatelj nalazi, ter sva druga važna mjesta na području
Kočerina, a sa iztočne strane ploče nalazi se svjetlopis grada
mrtvih Lipovci. Od samog početka ostvarenja ovaj naum je privukao
pozornost gotovo ciele javnosti, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Republike
Hrvatske i Srbije, pak i šire. Ono što ovom naumu jamči budućnost
zajamčeno je vrlo prometna magistralna cesta Split – Mostar, a „Aleja
hrvatske ćirilice“ svojim sadržajima daje ovoj cesti dodatnu privlačnost,
zbog koje mnogi već sada svoj pravac putovanja kroz Hercegovinu osmišljaju
upravo tom cestom. Uz ostale putničarima zanimljive sadržaje u
Kočerinu: crkva svetih Petra i Pavla s najvećim na svijetu mozaikom
(slagalicom) sv. Franje Asiškoga (visine 24 m); umjetnički neponovljiv
mozaik svetih Petra i Pavla na zabatnom zidu iznad oltara unutar crkve;
izvornik Kočerinske ploče u župnom uredu; desetak srednjovjekovnih
nekropola, od kojih su posebno zanimljive: Kočerin, Lipovci i Sajmište;
brojne ilirske gomile i gradine; Kočerin predstavlja, i još će više
predstavljati u budućnosti, nezaobilazno mjesto na zemljovidu uljudbenog
putničarstva Hercegovine, a osobito nakon posljednjih radova na
uređenju i zaštiti nekropole Kočerin, koja se nalazi u dvorištu
Osnovnog učilišta Kočerin, ter odkrivanja reljefa svetca na jednom od
stećaka.
Široki Brieg, 20. siečnja 2016. Grgo
Mikulić/kamenjar.com
Primjetbe
prepisivača ovog članka na izgled slova, bez obzira što nema
stručnost za tako nešto (također, nije mi ni na kraj pameti
omalovažavati ovaj rad, već naprotiv, ovaj rad ima moju punu podporu):
- Slovo V nije najsretnije oblikovano. Treblo je biti
u obliku pravilnog pravokutnika što bi odražavalo uobičajeni oblik slova V
u hrvatskoj ćirilici.
- Slovo T bi više odgovaralo oblikom kano ležeće
latinično E okrenuto prema dolje, a ne kano i latinično slovo T.
- Slovo U bi treblo biti oblijih oblika, makar i ovaj
oblik možemo gledati kroz umjetničku slobodu jednostavniju izvedbu.
- Slovo Č u bosančici najčešći
oblik ima kano latinično slovo V.
- Slovo Ć bi bilo izpravnije kano piramida s
križem na vrhu.
- Slovo JU inače u bosančici ima desno na
kraju oblik O, a ne E kako je na spomeniku.
