MATIJA DIVKOVIĆ,
BESJEDE (Mletci 1616.)
Prjepis iz: “Josip Bratulić – Stjepan
Damjanović: HRVATSKA PISANA KULTURA”
Bosanski franjevac Matija Divković preveo je i na
svoj način prepričao nekoliko latinskih pisaca iz XV. i XVI. st. ter
bosančicom objavio djelo ,,Besjede Divkovića svrhu evanđelja
nedjeljnijeh priko svega godišta''. U njemu je 66 besjeda odabranih vrlo vješto
i napisanih toplo, a bile su namienjene propovjednicima. Te osobine djela zajedno
s neobičnostima i čudesima koja se opisuju zajamčile su djelu
slavu ne samo u Bosni, već i u drugim hrvatskim krajevima. I to je
Divkovićevo djelo na crti nastojanja da se postigne zajednički
hrvatski književni jezik: to je uobličena ijekavska štokavština protkana
dielovima iz hrvatskog jezičnog običaja. Djelo je posvetio makarskom
biskupu Bartolu Kadčiću Žarkoviću i u toj posveti spominje da
biskup pripada onoj slavnoj lozi Kačića, koja je 1102., zajedno s
drugih jedanaist hrvatskih rodova, dala predstavnika za podpisivanje ugovora s
ugarskim kraljem Kolomanom. Drugo izdanje, donekle ikavizirano, izdao je
sinjski franjevac Ivan Filipović Grčić 1704.
