Matija Divković: NAUK KRSTJANSKI (veliki i mali)
(Mletci, 1611. i 1616.)
Priepis
iz: “Josip Bratulić – Stjepan Damjanović: HRVATSKA PISANA KULTURA”
Nauk krstjanski
(veliki)
Nauk krstjanski (mali)
Djelo ,,Nauk krstjanski'' bosanskoga franjevca Matije
Divkovića (1563.-1631.) tiskano je bosančicom, t.j. hrvatskom
ćirilicom. Najstarija je to otisnuta hrvatska knjiga s područja BiH.
Rieč je o katekizmu, t.j. o 300 stranica vjerske pouke. Taj se
Divkovićev katekizam kadšto naziva ,,velikim'' da bi se razlikovao od
onoga iz 1616. koji se naziva ,,malim'' iako ima 400 stranica (NSK, R 364).
Iste godine kad je tiskan ,,Nauk krstjanski'' tiskana je i zbirka pripoviesti
,,Sto čudesa aliti zlamenja blažene i slavne bogorodice, divice Marije''. Te
su pripoviesti prievod poznatoga i u Europi vrlo čuvenog Heroltova djela
,,Sermones discipuli'' (1476.). Kada je pisao veliki katekizam, oslanjao se na
mnoge izvore, a mali se naslanja na katekizme Roberta Bellarmina i Jacoba
Ledesme, služeći se pritom zapravo starijim hrvatskim prievodom nepoznata
pisca.
Jezik ovoga i drugih Divkovićevih djela
uobličena je ijekavska štokavština iz okolice Kreševa i Olova, protkana dielovima
hrvatskog književnojezičnog običaja iz Dubrovnika i Dalmacije. Djelo
je utjecalo na smanjivanje razlika među različitim hrvatskim
književnojezičnim oblicima i vodilo prema zajedničkomu književnom
jeziku.
(Zagreb, NSK, 149.420)
