Povratak / Back

DOKAZI DA SU ILIRSKO, SLOVINSKO, DALMATINSKO... IME BILI ISTOZNAČNICA ZA HRVATSKO IME

 

- https://hr.wikipedia.org/wiki/Trpimir

Osobito je znamenita Trpimirova darovnica na latinskom jeziku od 4. ožujka 852. (nekad je se datira i prije 840. godine), kojom je splitskoj nadbiskupiji potvrdio darovnicu svoga prethodnika Mislava, te joj je još darovao crkvu sv. Jurja u Putalju i neke posjede s pripadajućim kmetovima. Tu najstariju sačuvanu ispravu hrvatskih vladara napisao je jedan svećenik u svojstvu kneževog kancelara, a u njoj su i navedeni svjedoci: pet župana, knežev upravitelj dvora (Negotin), tri svećenika (Dominik, Ciprijan i Martin) i pet ostalih uglednika. U povelji se Trpimir naziva „pomoću Božjom knezom Hrvata“ (iuvatus munere divino dux Croatorum), a svoju zemlju naziva ,,regnum Croatorum''. Ovaj naziv, premda bi se mogao doslovno prevesti kao „kraljevstvo Hrvata“, vjerojatnije u to doba označava zemlju nad kojom vladaju Hrvati. Trpimir se naziva oslovljava ,,milošću Božjom, knez Hrvata" (u lat. izvorniku: ,,Dux Chroatorum iuvatus munere divino"), što vjerojatno znači da ga na vlast nije postavio car. Iz Povelje se također saznaje da je Trpimir stolovao u Bijaćima (blizu Trogira), a posjedovao je i Klis. Treba spomenuti i da Gottschalk u svom djelu "De Trina deitate", Trpimira naziva ,,Rex Sclavorum'' (Kralj Slavena), što sugerira tadašnju ojačanu Trpimirovu poziciju u odnosu na Bizant i Franačku.

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.

U povelji Petra Krešimira IV. iz godine 1060. hrvatski se jezik naziva slavonskim (Rački, Doc. 73.), a u povelji iz godine 1070. slavenski (Rački, Doc. 88.)

 

- http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv/Monumenta/HR-HDA-876-7.htm

1071, 8. srpnja. U Biogradu. Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije

,,Godine od utjelovljenja gospodina našega Isusa Krista 1071, devete indikcije, osmog dana mjeseca srpnja, u vrijeme gospodina Aleksandra, rimskog pape. Ja, Krešimir, dalmatinski i hrvatski kralj, zajedno sa svojim prvacima, zadržavajući pravo rapske crkve, i uzimajući ju u našu zaštitu, odlučujem, i, odobravajući vječnim pravom, potvrđujem, da rečena crkva ima svoje parohije, dakako župu koja je bila pod planinama, od kastruma latinski zvanog Murula, a slavonski Stenice, do rijeke Koprive i crkve svetog Jurja u Ravnom, otok Pag s onim što mu pripada, jedino zadržavajući van svojeg prava nekoliko sela Paga: Pećane, Murovljane, Vlašiće, koje smo, iako se uzima za zlo, dali novom ninskom biskupu, župu Licche, župu Bućani i Boćaki. I odlučujem da ova uredba ostane zauvijek nepovrediva, kao što smo od starijih naučili da je uredba već rečene crkve uvijek bila nepovrediva. Dakle, tko god od naših nasljednika bude nekim pothvatom pokušao uznemiravati i napadati ovu povlasticu, bit će našim sudom prognan iz kraljevstva; za manje povrede određujemo platiti kaznu od 100 libri zlata, polovicu kraljevskom dvoru i polovicu prijerečenoj svetoj rapskoj crkvi. Za potvrdu i snagu datiranja naše listine i odobravanja prava, spomenutoj crkvi darujemo mitru s utisnutim slovima našeg imena, i potvrđujući osnažujemo utiskivanjem našeg pečata. Osme indikcije. Ova je povlastica rapskoj crkvi dana u kastrumu Biogradu, kroz ruke Ivana, đakona i bilježnika gospodina kralja pred zajedničkim vijećem.''

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.

U povelji kralja Zvonimira iz godine 1087. hrvatski jezik naziva se slavonski.

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.169)

Papa Inocencije IV., dajući senjskomu biskupu 1248. povlasticu za služenje mise na crkvenoslavenskom jeziku, spominje da je u biskupovoj molbi rečeno ,,da u Slavoniji ima posebno pismo o kojem klerici one zemlje tvrde da ga imaju od svetoga Jeronima i njega se drže kad vrše božanske službe'' (Katičić 1998: 102-103).

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.87, 88)

Antun Vrančić u svojim bilježkama o ugarskom državniku i kardinalu Jurju Utišeniću (Utješenoviću) Vrančić kaže da se Utišenić rodio u Hrvatskoj (,,Croatia''), u mjestu kojem ime na hrvatskom jeziku (,,Croata lingua'') znači ,,kamenčić'' (Kamičac kraj Skradina, 1482.) (Hrvatski latinisti 1969: 662-663). U nastavku proslova Vrančić zove Šibenik, Skradin i Zadar slavnim ,,dalmatinskim gradovima'', a imena velikoga broja izvrstnih utvrda u unutrašnjosti prema Kninu i Bribiru kaže da ne spominje zbog pretvrdoga ,,ilirskoga'' izgovora.

 

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

II. Novljanski brevijar, 1495., znameniti zapis popa Martinca nakon bitke na Krbavskom polju godine 1493.:

,,... roblahu vse zemle hrvatske i slovinske ...''

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

U jednoj latinskoj izpravi iz Krka godine 1504. kaže se: ,, ,...corvato cioe shiavon'' (hrvatski to jest slovinski) ,,...corvatinus sive corvatus'' (hrvaćanski ili hrvatski)... ,,natione corvatus'' (podrijetlom Hrvat)

 

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.

Marko Marulić u svoj Juditi (izdana 1521.) svjedoči, da je naški isto što i hrvatski: u naslovu kaže, da je knjiga ,,u versih hrvacki složena,,, a u predgovoru, daje ,,stumačena našim jezikom''.

 

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

5. rujna 1526. U Zagrebu. Knez Krištofor Frankapan piše senjskomu biskupu Franji Jožefiću, zašto nije mogao prispjeti k Mohaču, zatim savjetuje, kako bi valjalo zemlju braniti od Turakah. Acta croatica, str. 217

,,... Ta drugi put je ova: ako car nepride za kralem t(r) i neposede budina, tr se verne, bojeći se jeseni, tako mnimo, pod Jajce sam sobu, a Inbrajin baša, toga štimamo ošće poslati ovuda čes Slovine tr Hervate. ...''

Izornik u carskom tajnom arkivu u Beču.

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Marko Japundžić objavio je bilješku Rafaela Levakovića (1597.?-1649.) na jednom glagoljskom časoslovu iz godine 1465. u kojoj se kaže: ,,Časoslov... jezikom slavenskim na uporabu Hrvatske''

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.171)

Španjolac Alfonso Carrillo odgovorio je u anketi da hrvatski jezik smatra prikladniji od drugih narječja da se pomogne narodima Iztoka, očigledno također polazeći od predpostavke da je on na Iztoku najrazšireniji slavenski jezik. I on istoznačno rabi nazive ,,hrvatski'' i ,,ilirski'' (Krasić 2009: 203-204). Carrilo je potaknuo Fausta Vrančića da objavi 1595. svoj rječnik ,,Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmati[c]ae et Ungaricae''.

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.171)

Ravnatelj slovačkoga isusovačkoga kolegija Teofil Kristek izjasnio se je 1599. u anketi provedenoj među rektorima isusovačkih kolegija o najprikladnijem slavenskom jeziku za uvođenje u isusovačke škole za ,,hrvatski'' (,,Croatica'') (Krasić 2009: 501-505). Kano prvi razlog navodi da se za taj jezik smatra da je najrazšireniji u turskim krajevima, osobito na dvorovima (Krasić 2009: 504). Potom obrazlaže: ,,On je zatim, kako se čini, majka i korijen drugih jezika. Treće, on je najslađi u izgovoru, bez hijata, sudara tvrdih suglasnika itd. Četvrto, jer se čini da je najbliži onomu prastarom jeziku koji nazivaju glagoljskim i za koji kažu da je njegovo pismo dao sv. Jeronim.'' (Krasić 2009: 504).

Kristek u nastavku hrvatski jezik zove i ,,ilirskim'' (,,Illyrica seu Croatica lingua'') (Krasić 2009: 505).

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.172, 173)

U novom izdanju Vrančićeva rječnika koje je pripremio češki benediktinac Petr Lodereker 1605. donosi se podatak da se latinski etnonim ,,Dalmata'' i toponim ,,Dalmatia'' na ,,dalmatinskom jeziku'' kaže ,,Harvat'' i ,,Harvatska zemlja'' (,,zemle''), a ,,Dalmatice'' da je ,,harvatski''. Ti se pojmovi na češkom prevode kano ,,Slowak'', Slowaky'', ,,Slowansky''.

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Splitski nadbiskup Sforza Ponzoni godine 1620. u svojim župničkim uredbama piše: ,,klobučić mali po način dalmatinski ali harvacki''

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Nasljednik splitskog nadbiskupa Sforze Ponzonija, Stjepan Cosmi (Cosmus) proglašuje nove župničke uredbe godine 1688. na latinskom i hrvatskom jeziku i svugdje izraz illyricus prevodi s hrvatski (,,Clero Illyrico — klera harvaskoga; idiomo Illyrico —harvaskoga izgovora'').

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Zadarski kanonik Ivan Tanzlinger-Zanotić (1651.- 1705.) svoj rukopisni rječnik talijansko-hrvatsko-latinski posvećuje ,,hrvatskoj slovinskoj mladosti''; na rječniku je radio 25 godina, da bi protumačio riječi ,,od talijanskoga jezika u naš hrvatski slovinski jezik'' (S. Ježić, Hrvatska književnost, Zagreb 1944., 53.).

 

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Marko Kuzmić iz Zadra napisao je brzopisnom glagoljicom knjigu koja se danas zove Kuzmićev zbornik crkvenih govora i kršćanskog nauka (zapravo, Govorenia duhovna za nauk za žakni) 1724./1725., koju je imao namjeru i objaviti. Knjiga se čuva u Arhivu HAZU. U tom štivu nalazimo na nekoliko mjesta hrvatsko ime. Evo nekih primjera:

Na str. 163-164 navedene monografije [Hercigonja, Na temeljima hrvatske književne kulture] možemo pronaći iznenađujuće dugačku rečenicu Marka Kuzmića Zadranina iz njegova spomenutog djela pisana glagoljicom (Govorenia duhovna za nauk za žakni), u kojoj se hrvatsko ime pojavljuje čak pet puta (neki od faksimila su vidljivi gore):

,,Dakle, kako rekosmo da mi Harvati imamo veće slovov a to 32, od kojih 3 postavljamo u broj, a ostaje ih 29 s kojimi se služimo u govoreniju ali šteniju harvatskom al slovinskom, ma u latinskom alfabetu slov est 23, ali kako se Horvati (h)ote š nimi služiti u harvatski ezik, od potribe im je ako te napuno zagovarati, nika slova udvostručiti ili druga naiti... i s ovim načinom mučno se Harvatam koi nisu dobro uvižbani, ponapravla.''

,,... koja su vele potribna u našemu hrvatskomu ali slovinskomu jeziku ...''

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Lexicon latinum isusovca A. Jambrešića (Cesargrad, 20. rujna, 1706. - Varaždin, 13. ožujka, 1758.) iz godine 1742. ima dodatak: ,,Index Illyrico sive croatico — latinus''.

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Fra Lovro Sitović Ljubušak svoju je “Pismu od pakla” (Mletci 1727.) složio u ,,Harvatski'' jezik, a u latinskom predgovoru zove taj jezik ,,illiricum idioma''.

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Hrvatski politički mučenik fra Filip Grabovac iz Vrlike u svom djelu ,,Cvit razgovora naroda iliričkoga ali arvackoga'' (Mletci 1749.) napisao je: ,,U Dalmaciji. . .se i jezik zva, kakonoti ilirički, pak slovinski, potomtoga arvacki i evo i danas. Tri su imena a jedan je isti jezik.''

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Dubrovački franjevac Joakim Stulli (Stulić) u svom znamenitu djelu Lexicon latino-italico-illyricum, izdanu godine 1801. u Budimu, ovako tumači riječ illyrice: ,,Slovinski, harvatski, hrovatski, horvatski''.

 

 

 

Free Web Hosting