DOKAZI O HRVATSTVU SLOVENIJE
KROZ POVIEST
- izvor: IME >>HRVAT<< U
ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA: Mario Grčević (str. 9)
izvori izvora: Hauptmann 1928: 266;
Grafenauer 1958-1959: 212, 214; Štih 1995: 122
U predjelima današnje austrijske Koruške i
manjim dielom Štajerske oko mjesta Maria Saal, Karnburg, Millstatt, Ottmanach,
Stainz, Straden, Leoben, također i oko Friesacha, postoje ili su postojali
mnogobrojni toponimi (zemljozovi) (ukupno oko 20) izvedeni od etnonima
(narodozova) ,,Hrvat''
- izvor: IME >>HRVAT<< U
ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA: Mario Grčević (str. 9)
izvori izvora: Hauptmann 1928: 267-268; Klaić
1930: 16, 18; Kos 1906: br. 401, 407, 466, 513
Iz poviestnih vrela znamo da je postojala i
,,Hrvatska župa'' koja se u X. stoljeću spominje kano ,,pagus Crouuati'' (954.), ,,Chrouuat''
(979.) i možda ,,Croudi'' (993.)
U jednoj salzburžkoj izpravi i druge polovice
XI. stoljeća spominje se i ,,hrvatska
desetina (decima ad Chrowat)'' kano družtveno-područna jedinica.
- Mario Grčević: IME
>>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.166, 167)
Slovenski reformator i prevoditelj Biblije
Primož Trubar (1508.-1586.) u predgovoru prvoga diela svojega prievoda Novoga
zavjeta iz 1557. tvrdi da se hrvatskim jezikom (,,die Crobatische Sprach'') ne
govori samo u cieloj Hrvatskoj i Dalmaciji, nego da njime govori i puno
,,Turaka'' (,,vil Turcken'') (slavensko muslimansko stanovničtvo). Od mnogih je
čuo da se hrvatski govori i piše i na dvoru turskoga cara u Carigradu
(Sakrausky 1989: 92).
Primož Trubar je vjerovao kako je hrvatski
jezik spona Iztoka i Zapada i da je hrvatski najrazprostranjeniji i najvažniji
među južnoslavenskim jezicima.
U predgovoru hrvatskoga glagoljičnoga Novoga
zavjeta Trubar spominje u skladu s tim da se pravoslavna liturgija kršćana u
Srbiji (,,Seruia oder Sirffey'') i u Bosni, koji sami za sebe kažu da su
,,grčke vjere'', održava ,,na njihovu običnom srpskom i hrvatskom jeziku''
(,,in jrer gemeinen Syrfischen vnnd Crobatischen Sprach'' (Sakrausky 1989:
205-206; usp. ,,in gemeiner Syruischen Sprach'', 206-207)).
Trubarova predočba o jezičnoj razslojenosti
jezika koji je smatrao hrvatskim može se izčitati iz najave da bi mu trebala
dva Hrvata (,,zween Crobaten'') koji dobro govore ,,dalmatinski'' i
,,bosanski'' (,,Dalmatinisch vnd Bosnarisch''). Za dotičnu dvojicu Hrvata
očekuje da dobro znaju pisati hrvatski i ćirilski (,,Crobatisch vnd
Cylurisch'') (Sakeausky 1989: 97). Pisati hrvatski mu znači pisati glagoljicom.
Trubar spominje da svatko zna da se hrvatski
jezik piše dvama različitim hrvatskim slovima (,,mit zweierley Chrobatischen
Buchstaben''), što znači glagoljicom i ćirilicom (Sakrausky 1989: 92).
Spominjući jednoga hrvatskoga svećenika iz
Dalmacije (,,einem Crobatischen /Priester/ auB Dalmatia'') koji je navodno
donio cielu ,,hrvatski'' napisanu Bibliju (,,ein gantze Crobatische geschribne
Bibel''), nadodaje da je Biblija pisana ,,hrvatskim slovima'', što znači
glagoljicom.
Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka
«Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:
Andrija Kačić Miošić je u svom djelu ,,Korabljica'' (Mletci 1760.)
zabilježio. ta je ,,kraljeva u Dalmaciji i rvatskoj zemlji Budimir,
kralj sveti''; također je zabilježio, da je ,,kralj Bodin isto vrime kraljevao u Dalmaciji i rvatskoj zemlji''. Po Kačiću Hrvati su i Dubrovčani
i Peraštani i Kotorani (,,Ter pokriva Boku od Kotora./ Kojano je dika ot Rvata''). U ,,Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' (64. izd., Split
1983., 112.) Kačić veli, da je Hrvatsko kraljevstvo obuhvaćalo Karniju, Karintiju i Stiriju
(Karantanska Hrvatska), čitavu dolnju Dalmaciju od Istre to Cetine, Bosnu
i sve zemlje do Dunava. i svi oni koji su u tim zemljama živjeli ,,zovu se Hrvati zarad zemlje Kroacije
oliti Hrvatije''. Pod rečenim Hrvatskim kraljevstvom Kačić razumijeva
samo nekadašnju Bijelu Hrvatsku, tok je u “Korabljici” zabilježio i druge
hrvatske krajeve južno od Cetine. Zanimljivo je to, da Kačić Hrvatsku zove Hrvatija,
dakle isto kako su iranski Hrvati zvali svoju Harahvatiš (Harauvatija,
Harvatija).
- izvor: IME >>HRVAT<< U
ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA: Mario Grčević (str. 13)
Izvor izvora: Golec 2017: 132
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bela_krajina
https://hrcak.srce.hr/file/284513
(Boris Golec: Širenje hrvatskog etnonima i lingvonima na slovensko stanovništvo
današnje istočne Slovenije između 16. i početka 19. stoljeća i njihovo
iščeznuće)
Slovensko stanovničtvo u Beloj krajini,
Metlici, Prlekiji i Prekmurju se izjašnjavalo kano Hrvati.
Bela krajina je do 12. stoljeća pripadala
Hrvatskoj.
U vremenskom razpon između 1643. i 1712.
intelektualaci podrietlom iz Bele krajine, odnosno poviestne Metlike u matičnim
knjigama sveučilišta u Grazu i Beču većinom izjašnjavaju Hrvatima. U spomenutom
rasponu od 70 godina čak je 88% studenata opredieljenih kano Hrvati (Croata)
(30 od ukupno 34), a samo četvoricu u matičnim knjigama obaju sveučilišta
nalazimo upisane kano Kranjce (Carniolus).
Zašto se stanovničtvo Bele krajine u ranom
novom vieku samo označavalo Hrvatima ter svoj jezik nazivalo hrvatskim, pisao
je o tome već u 17. stoljeću polihistor Janez Vajkard Valvasor u svom
monumentalnom radu Slava vojvodine Kranjske (1689.). Kranjskim Hrvatima
namienio je štoviše posebno poglavlje, a jezik, nošnju i običaje ljudi u Beloj
krajini označio kao hrvatske i na više drugih mjesta.
(str.131 od hrcak.srce): Ime Hrvati za
stanovnike Bele krajine nalazimo 1725. u izvješću liečnika Zalokara iz Novog
Mesta, a pokrajinsku oznaku „Kroaten“
za Belu krajinu najprije 1709. u urbaru vlastelinstva Žužemberk (Vnter Crain in Crovathen/ Crobathen)
ter polovinom istog stoljeća i u urbarima još jednog vlastelinstva zapadne
Dolenjske, grofovije Turjak (Crobathische
Gültt odnosno Croaten). Štoviše, još podkraj stoljeća (1795.) u izvoru
crkvene provenijencije govor Župe Vinica na krajnjem jugu Bele krajine označen
je hrvatskim lingvonimom.
- izvor: IME >>HRVAT<< U
ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA: Mario Grčević (str. 13)
Osnivač slavistike Čeh Josip Dobrowsky
(1753.-1829.) početkom XIX. stoljeća:
,,Kranjci
bi trebali biti ponosni što ih se naziva Hrvatima. Pa valjda se ne ćete sramiti
svojega podrietla?''
,,Sada
Kranjci ne žele biti Hrvatima zato što njemačke halje nose.''
- Mario Grčević: IME
>>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.133)
Vjekoslav Babukić i 1. broju Danice 1835.:
,,Lipo
ti je Danicsino lice,
Josh je
lipshe njejno dobro serdce;
Koje
ljubi sve stare Horvate,
Serblje,
Bosnu, Hercegovce brate.
Ljubi
ono drage josh Slavonce,
Shtajerce
i Krajnce, Gorotance;
Jer su
ovo bratja od starine,
Sini
drage jedne domovine.
Svi su
ovo Horvatjani bili;
Zdravi
bili, rujno vince pili!''
- Mario Grčević: IME
>>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.133)
Ljudevit Gaj u pjesmi ,,Horvatov szloga''
1835.:
,,Josh
Horvatzka ni propala,
Dok mi
sivimo;
Viszoko
sze bude ztala,
Kad ju
zbudimo;
Ak' je
dugo tverdo zpala,
Jachja
hoche bit',
Ak' je szada
vu sznu mala,
Che sze
proztranit'.
...
V kolu
jeszu vszi Horvati
Ztare
Dersave:
Ztaroj
Szlavi verni szvati
Z Like,
Kerbave,
Krajnci,
Stajer, Gorotanczi
Y
Szlavonija,
Boszna,
Szerbl' ji, Iztrijanczi
Ter
Dalmaczija.
Vszi
Horvati sze rukuju,
Y
zpoznavaju,
Iztinzki
sze szad kushuju,...''
http://www.izravno.com/hr/info/aktualni-mediji/alpski-hrvati-jucer-i-danas/
Slovenski književnik, državničar i
gradonačelnik Ljubljane Ivan Tavčar, prilikom posjeta Zagrebu 1895., izjavio je
u pozdravnom govoru: ,,Uostalom, mi
Slovenci smo ionako alpski Hrvati''.
http://www.forum.hr/showthread.php?t=492318&page=56
Stanko Fras (Vraz) - jedini koji je surađivo
sa L. Gajem i govorio o skupnom jeziku Hrvata i Slovenaca
Korošec - ideologija o slovensko hrvatskoj
zajednici i da su slovenci alpski Hrvati
Janez Krek - Slovenci zajedno sa Hrvatima u
uniji
Slovenska ljudska stranka - Slovenci su
najsjeverniji Hrvati i treba napravit zajedničku državu.
- izvor: IME >>HRVAT<< U
ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA: Mario Grčević (str. 13)
U obćini Ribnica u jugoiztočnoj Sloveniji
postoji zemljozov ,,Hrovača (njem.
Krobatsch)''.
U slovenskom dielu Istre na granici s
Italijom postoji zemljozov ,,Hrvatin''.
Između Krškog i Novog Mesta nalazi se naselje
,,Hrvaški Brod'' (Dolenjska, Obćina
Šentjernej)
- izvor: IME >>HRVAT<< U
ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA: Mario Grčević (str. 13)
https://www.portalplus.si/2280/hrvati/
(Piše Dimitrij Rupel, bivši ministar vanjskih poslova Slovenije, od 5. srpnja
2017.)
,,Vse
do osvoboditve 1945, v nekem pogledu celo do osamosvojitve leta 1991, so imeli
Hrvati Slovence v žepu. Slovenski voditelji (Krek, Šušteršič, Tavčar ...) so na
ves glas priznavali, da so Slovenci del hrvaškega naroda ("Slovenci so
alpski Hrvati"), nato so šli še korak dalje, ko so se ob razpadu
Avstro-Ogrske veselo sprijaznili, da je Slovenija del hrvaške države s
prestolnico v Zagrebu.''