Povratak / Back

DOKAZI O HRVATSTVU SLAVONIJE, ZAGORJA I OKOLNIH KRAJEVA KROZ POVIEST

 

Dio proslova o doselitbi Hrvata u glavi XXX. DAI glasi:

,,Od onih se pako Hrvata, koji dodjoše u Dalmaciju, odieli jedna čest i obladaše Ilirikom i Panonijom. I ovi imahu samosvojnog arhonta, koji tek šiljahu prijateljske darove arhontu Hrvatske.''

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bijela_Hrvatska

 

- https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Dravi_925.

Da se Hrvatska protezala daleko na sjever od prvobitnog dalmatinskog zaleđa, potvrđuju i zapisi sa splitskih crkvenih sabora održanih 925. i 928. godine, kada je odlučeno da ninski biskup Grgur mora otići iz svoje biskupije, a u zamjenu su mu na izbor ponuđene tada nepopunjene biskupske stolice: skradinska, sisačka ili delmitanska.

 

- https://hr.wikipedia.org/wiki/Supetarski_kartular

Izvor: Novak, Viktor i Petar Skok, Supetarski kartular, Zagreb 1952.

- Supetarski zbornik se sastoji od 15 pergamenskih listova. Prvi glavni dio napisan je oko godine 1105. lijepom karolinškom minuskulom. Na zadnjem listu, nalaze se dva kasnija zapisa, pisana nekaligrafskom karolinškom minuskulom. U njima se govori o sedam hrvatskih banova, koji su birali hrvatske kraljeve, te o postavljanju banova iz 12 hrvatskih plemena. Kako se iz pisma mora zaključiti, ova su dva zapisa nadopisana u Supetarski zbornik iz nekoga staroga izvornika koncem 13. ili najkasnije početkom 14. stoljeća.

,,U prošlim vremenima u kraljevstvu Hrvata bio je ovakav običaj: bilo je sedam banova, koji su birali kralja u Hrvatskoj, kada bi kralj umro bez djece, naime ban Hrvatske prvi, ban bosanski drugi, ban Slavonije treći, ban Posige četvrti, ban Podravije peti, ban Albanije šesti, ban Sremi (Hl'mi, Hum) sedmi...''

izvorno: ,,Tempore transacto erat consuetudo in regno Croatorum: erant septem bani qui eligerant regati in Croacia, quando rex sine liberis moriebatur, scilicet banus Croaciae primus, banus bosniensis secundus, banus Sclavonie tercius, banus Posige quartus, banus Podrauie quintus, banus Albanie sestus, banus Sremi septimus...''

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.26-27)

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46073

- Ugovor između Hrvata i Kolomana (Pacta Conventa) (Dodatak trogirskomu rukopisu Tome arhiđakona. (Ovaj dodatak nije djelo arhiđakona Tome, već potječe od nepoznatog pisca, koji ga je pripisao onom priepisu Tomine poviesti, što se čuvao u Trogiru. Kako pismo pokazuje, pripisan je ovaj dodatak krajem 13. ili početkom 14. st.):

,,Kako i po kojem se ugovoru predadoše Hrvati kralju ugarskomu.

...

Koloman po Božjoj milosti (kralj), sin Vladislava, kralja ugarskoga, nasliedivši kraljevstvo od otca svoga i budući da je vrlo odvažan bio, odluči čitavu Hrvatsku sve do mora dalmatinskoga podrediti svojoj vlasti pak stoga dođe sa svojom vojskom do rieke Drave.

...

...i odpremiše (kralju) dvanaistoricu razboritih plemića od dvanaist plemena hrvatskih t.j. župana Jurana od plemena Kačića, župana Ugrina od plemena Kukara, župana Mrmonju od plemena Šubića, župana Pribislava od plemena Čudomerića, župana Jurja od plemena Svačića, župana Petra od plemena Murića (Mogorovića), župana Pavala od plemena Gusića, župana Martina od plemena Karinjana i Lapčana, župana Pribislava od plemena Polečića, župana Obrada od plemena Lisničića, župana Ivana od plemena Jamometića i župana Mironju od plemena Tugomirića.

...

Tada, ako bi gospodin kralj poslao po njih, treba da iziđe na vojsku svako pleme s najmanje deset konjanika oklopnika o svom trošku do rieke Drave, a onda dalje prema Ugarskoj na trošak gospodina kralja, sve dok vojna potraje. I tako je uređeno godine spasa 1102. i t. d.''

 

- https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Horvat_(ban)

Ivan Horvat je bio Ban Mačvanske banovine, od 1377. do 1383., veliki župan župe Vuka sa sjedištem u Vukovu (današnji Vukovar). Od 1383. do 1386. bio je i ban cijele Hrvatske Slavonije i Dalmacije, što je bio i za vrijeme kralja Tvrtka od 1387. do 1394., nasuprot imenovanim od strane Žigmunda Luksemburškog.

Vremenom se Ivan Horvat sve više približio kralju Tvrtku I. Kotromaniću. Godine 1387. godine braća Pavao, Ladislav i Ivan Horvat su od Tvrtka dobili na upravu oblast Usoru, u kojoj je sagrađen Dobor Grad. Ivan Horvat od kralja Tvrtka dobio je na upravu i grad Omiš.

 

- https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavao_Horvat_(biskup)

Pavao Horvat potječe iz plemena Banča, a sin je plemića magistra Petra, sina Pavlovog iz Horvata (Stari Mikanovci kod Vinkovaca). Na zagrebačku biskupsku stolicu došao je poslije biskupa Demetrija 1379. godine. Obitelj Horvat je u svom grbu imala ljiljane.

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.45)

Izvor za izvor: Ivan Turčanski, Chronica Hungarorum (Ban Ivan Horvat osvećuje se kraljicama i palatinu Gorjanskomu)

,,... kretali sredinom polja put Đakova, navali ban Ivan Horvat s velikom neprijateljskom četom...''

,,... navale divlji Hrvati...'' (tu se misli na ustanike bana Ivana Horvata)

 

- https://hrcak.srce.hr/file/114280 (ban Ivan Paližna)

- Izvor:Lucio, Memorie istoriche di Tragurio, str. 331, 351, isti, Historia di Dalmatia, str. 331 (= CDH X/1, str. 375, CD XVII, str. 52.)

(siečanj, 1387.)

Ivan Paližna, vranski prior i ban Kraljevina Slavonije, Dalmacije i Hrvatske (prior Aurane etc. regnorumque Sclavoniae, Dalmatie et Croatie banus), dao je Cionu Marinovu iz Firence u zakup prihode od soli i solne carine u Dalmaciji, a ispravu je izdao dok je opsjedao utvrdu Nomach (Unac?).

- Izvor: Pavao de Paulo, a. 1387.

(veljača, 1387.)

Toma, brat priora i bana (frater domini prioris et bani) Ivana Paližne, putuje sa zagrebačkim biskupom Pavlom Horvatom, Pavlom de Georgiis i drugim plemićima iz Zadra u Apuliju, a dan kasnije „gospodin ban Ivan“ (dominus Ioannes banus) odlazi iz Zadra u Hrvatsku.

- Izvor: CD XVII, str. 55. –56. (= CDH X/1, str. 393. – 394.).

(ožujak 1387.)

Ladislav od Lučenca, glavni zapovjednik kraljevina Slavonije, Dalmacije i Hrvatske, zapovijeda gradečkoj općini da sruši palisadu kojom je utvrđen Zagrebački kaptol jer su njegovi kanonici pristali uz Ivana Horvata, bana Mačve, Ivana Paližnu, „nekadašnjeg vranskog priora“ (pridem prior de Aurana), i Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji su s mnogim drugim pobunjenicima, svojim „sudionicima i poslušnicima“ (complices et sequaces), sabrali „silnu i veliku vojsku“ (ingens et magnus exercitus) protiv ljudi odanih kralju.

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

1. ožujka 1484., Tržić, prodaja plemenšćine u selima buške (Bužan) županije pred banskim namjesnikom i buškim kraljevskim stolom u Tržiću na glagoljici:

,,Mi Gašpar Perušić iz Pseta, budući namestnik vzmožnoga i vzveličenoga gospodina Gerebi Matijaša, rusagova Dalmacije i Hrvat i sloinskoga bana,  v stoli kraljevi meju plemenitimi ljudi v Bužah, ...''

Izvor [Ivšić et al., str. 227].

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.65)

Krunitbena zavjernica Vladislava II. godine 1490. (izvor: Klaić, Povjest Hrvata II. 3.:

,,Također, da ne ćemo moći drugim nego Ugrima, i to svakako veoma zaslužnima, dati i podieliti čast erdeljskoga vojvode, sikulskoga, temeškoga i požunskoga župana, potom čast bana Slavonije, Dalmacije i Hrvatske, kao i severinskoga, biogradskoga i jajačkoga i drugih mjesta...''

Rečenicu ,,Da ćemo kraljevinu Ugarsku s ostalim kraljevinama i pokrajinama njoj podloženima...'', je kralj morao izpraviti na saboru u Budimu godine 1492., koja je onda glasila: ,,Da ćemo kraljevinu Ugarsku s drugim kraljevinama naime Dalmacijom, Hrvatskom i Slavonijom i sa stranama erdeljskim, kao i s pokrajinama njoj podloženima...''

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

1490., Tržić, knez Ivan Kosinjski pred buškim rotnim stolom zalaže dio svoje plemenšćine prioru pavlinskog samostana sv. Spasa na glagoljici:

,,Mi Tomaš Mogorić, špan mej plemenitimi ljudi Bužami, i v stoli pitanja buškoga namestnika pod vzmožnim gospodinom Egervari Laclavom, banom dosjnim hrvackim i slovinskim i Dalmacije, ...''

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.71)

Izprava hrvatskih staleža, kojom potvrđuju požunski mir (1492.) (Klaić, Povjest Hrvata II.)

,,Mi Ladislav od Egervara, ban kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije it.d., Bernardin Frankopan senjski, krčki i modruški knez, potom Nikola, Ivan i Mihajlo također Frankopani, tako isto senjski, krčki i modruški knezovi, Karlo knez krbavski, Stjepan i Mihajlo, knezovi od Blagaja, Petar i Pavao Zrinski, Ivan Hening od Susedgrada, Baoša vojvoda svetoga Save, Baltazar Baćan, Petar Bočkaj, Bernardin Rohfy, Petar Pogan, Juraj Mikuličić, Mihajlo Kerhen, Juraj od Zempča, Toma Mogorić, Petar od Gudovca, Kristofor Šubić od Perne, Juraj Kaštelanfi, Nikola Turbelt, Jakov Martinušević, Juraj i Matej Gusić, Albert Lonjaj, Nikola Bočkaj, Juraj Buković, Gašpar Perušić, Gašpar Farkašić, Juraj Šubić, Toma Martinušević, Nikola Herković, Emerik Hašagi, Ivan Pezery, Juraj Pogan, Vladislav Bučić, Ivan Mindsenti, Ilija od Bučinca, Pavao Bolković, Juraj Krivčić, Juraj Orlovčić, Ivan Ješković, Ivan Keglević, Juraj i Marko Bobojelić, Ivan Mikčić, Vladislav od Stubice, Ladislav Pekri, Nikola Resić, Juraj Plavičevski, Vojko Maretić, Židan Otmioć, Pavao Petričević, Nikola Oroz, Juraj od Orehovca, Ivan literat od Česteca, Petar Gereci, Ivan Orlić, Ivan Kernjak i Ivan od Orehovca, kano i ostali baruni, velikaši i plemići kraljevina Hrvatske i Slavonije...''

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Dokument of 2. rujna 1451. pisan u Baški:

,,... vikariša crikve svete Marije iz Zagreba i vižitatura slovinskoga i hrvatskoga,

i takoje našega ... fratra Svanislava vikariša crikve svetago Mikule z Gvozda modruštkoga ...

... ''

Vidi Acta croatica, str. 225 (ili [Ivšić et al., str. 127].

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

1. ožujka 1484., Tržić, prodaja plemenšćine u selima buške (Bužan) županije pred banskim namjesnikom i buškim kraljevskim stolom u Tržiću (Velebit-Lika):

,,Mi Gašpar Perušić iz Pseta, budući namestnik vzmožnoga i vzveličenoga gospodina Gerebi Matijaša, rusagova Dalmacije i Hrvat i sloinskoga bana,  v stoli kraljevi meju plemenitimi ljudi v Bužah, ...''

Izvor [Ivšić et al., str. 227].

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

1490., Tržić, knez Ivan Kosinjski pred buškim rotnim stolom zalaže dio svoje plemenšćine prioru pavlinskog samostana sv. Spasa, na glagoljici:

,,Mi Tomaš Mogorić, špan mej plemenitimi ljudi Bužami, i v stoli pitanja buškoga namestnika pod vzmožnim gospodinom Egervari Laclavom, banom dosjnim hrvackim i slovinskim i Dalmacije, ...''

Izvor [Ivšić et al., str. 295].

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

1491. pri Slatskoj gori (Petrovoj gori). Acta croatica. str. 145 ili [Ivšić et al., str. 297], na glagoljici:

,,Fratar Mihal, vikariš kloštra sv. Marie pri Zagrebi, provincial i vižitator slovinski i Istrie i Hrvat, poli mora reda remet, prisežnik regule bl. Avgustina, ...''

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

24. rujna 1492. U Tržiću. Bužki stol uvadja fratre samostana sv. Marije u Zažićnu u posjedovanje plemenštine u Mohlićih, koju im je u svojoj oporuci na glagoljici ostavio Dujam Vlaić. Vidi Acta croatica, str. 150 ili [Ivšić et al., str. 304 i 307]:

,,Mi Tomaš Mogorić pod vzmožnim gospodinom Vladislavom iz Egervara, rusagov kraljevstva ugarskoga, Dalmacije i Hrvat i Slovin, koga dostojnim banom, budući špan meju plemenitimi ljudi v Bužah, ...''

,,... s pravom pravdom hrvackom ...''

 

27. ? 1500., Bović kod Siska [Ivšić et al., str. 362], Kupoprodajni ugovor na glagoljici u Boviću kod Siska:

,,... Luka Hrvačić dobrovoljnim zakonom zakonom zemlju svoju vlastitu ...''

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

5. travnja 1510., Otočac, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i senjski kapetan Andrijaš Bot od Bajne rješava spor između plemićkih rodova Nemanića i Darojića, na glagoljici:

Andrijaš Bot od Bajne

,,D(almacije), H(rvacke), S(lovinja) ban i k(apitan) s(enjski)''

Izvor [Ivšić et al., str. 386].

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.78)

Iz pisma papinskoga poslanika Antonija Burgia:

,,2. veljače 1526.

...... Biskup mi je zagrebački javio, da će hrvatska gospoda o Preobraženju sv. Pavla sazvati bez kraljeva dopuštenja veliki sabor u Križevce, slavonski grad, na kojemu su odlučili odkazati posluh kralju i sklopiti savez s Turčinom...''

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

5. rujna 1526. U Zagrebu. Knez Krištofor Frankapan piše na glagoljici senjskomu biskupu Franji Jožefiću, zašto nije mogao prispjeti k Mohaču, zatim savjetuje, kako bi valjalo zemlju braniti od Turakah. Acta croatica, str. 217

,,... Ta drugi put je ova: ako car nepride za kralem t(r) i neposede budina, tr se verne, bojeći se jeseni, tako mnimo, pod Jajce sam sobu, a Inbrajin baša, toga štimamo ošće poslati ovuda čes Slovine tr Hervate. ...''

Izornik u carskom tajnom arkivu u Beču.

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.90)

Izborna listina cetinskoga sabora od 1. siečnja 1527. (izbor u Cetingradu)

,,Mi Andrija, po milosti Boga i apostolske stolice biskup kninski i opat toplički, knezovi Ivan Torkvat Krbavski, Nikola Zrinski, Krsto i Vuk braća i Juraj Frankapani Senjski, Krčki i Modruški, Stjepan Blagajski, potom Krsto Peranski, Bernardo Tumpić Zečevski, Ivan Kobasić Brikovički, Pavao Janković, Gašpar Križanić, Toma Čipčić, Mihajlo Skoblić, Nikola Babonožić, Grgur Otmić, sudac županije zagrebačke, Antun Otmić, Ivan Novaković, Pavao Izačić, Gašpar Gusić, Stjepan Zimić i svi koliki ostali plemići, velikaši, kao što i sav kolik narod plemenitih županija, gradova i kotara hrvatske kraljevine...

...

... i ciele ove slavne kraljevine Hrvatske pravoga, zakonitoga, nedvojbenoga  i naravskoga kralja i gospodara...

...

... Dano u gradu Cetinu u glavnoj našoj skupštini...''

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Nikola Šubić Zrinski, isprava iz 1544. pisana brzopisnom glagoljicom u Ozlju:

,,Mi knez Miklouš Zrinski i ban hrvatski i Slovin u Dalmacije ...''

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Notarska isprava na glagoljici iz 1550. pisana u Bakru, koja spominje

,,...kneza Miklauša Zrinskoga (tj. Nikolu Šubića Zrinskoga), i bana slovinskoga, i hrvackoga, i Dalmacije...''.

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

U jednom glagoljičkom dokumentu od 4. kolovoza 1550. pisanom u Topuskom spominje se ovo ime: ,,...Hrvat Ištvan s Pozvizda.'' Vidi Acta croatica str. 250.

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.93)

Kralj Ferdinand ne dopušta, da se Nikola Zrinski pobije u dvoboju. (Barabes Samu, Codex epistolaris et diplomaticus comitis Nicolai de Zrino) 9. kolovoza 1554. pisano u Beču:

,,...nama milim grofom Nikolom Zrinskim, banom kraljevina naših Dalmacije, Hrvatske i Slavonije it.d., i među spomenutim pašom...

...

...jer je ban t.j. podkralj triju kraljevina naših Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i ovako ga obasjava sjaj mnogih imena velikoga dostojanstva;...''

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.95)

Juraj Drašković iz Beča čestita Marku Stančiću Horvatu, što je obranio Siget 1556. (Barabas Samu, Codex epistolaris et diplomaticus comitis Nicolai de Zrino)

,,Od srdca čestitam, što si obranio tvrđavu Siget i sve ono, što je u njoj, pak to više, što vidim, da je Tvoje gospodstvo cviet naroda našega, a to je narod hrvatski. Ta Tvoje gospodstvo nije tim slavnim djelom svojim samo sebe prodičilo nego i nas sve Hrvate.''

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.80)

Turci su bfraniteljima utvrde Siget, osim na mađarskome i njemačkom jeziku, poziv na predaju uputili i na jeziku koji su zvali hrvatskim imenom (Hammer 1828: 449).

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Godine 1570. u redu za obdržavanje Sinoda u stolnoj crkvi zagrebačkoj, za drugi dan stoji određeno:

,,Missa de patrono huius ecclesiae croatica lingua cantabitur".

Vidi članak Mate Marčinka u časopisu Politički zatvorenik, br. 131, veljače 2003. U povodu održavanja dijecezanske sinode 1570., biskup Juraj Drašković želio je kler upoznati s odlukama Tridentskog koncila da se u zagrebačkoj katedrali smije glagoljati, i to pjevanim misama kod glavnog oltara, što dokazuje da je u ono vrijeme u Zagrebačkoj biskupiji bio velik broj glagoljaša. Vidi [Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 133].  O tome piše J. Barlé u sljedećem članku: Naše diecezanske sinode, Bogoslovska smotra IV, 1913, Zagreb, 157-178.

 

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Azbukividnjak Slovinskij, Rim 1629. (Rafael Levaković je bio rodom iz Jastrebarskog)

,,... Pismom B. Jerolima stridonskago prenapravljen

o. f. Rafailom Levakovićem Hervaćaninom čini manjših brat obsluževajućih, Deržave Bosne Hervatske.''

 

- https://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/evlije.html

Fehim Spaho: Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu

(Evlija Čelebija - 1611.-1670.)

- Opisujući Biograd navodi, kako se rieka Sava, između ostalog skuplja iz voda, koje dolaze sa granica Bosne, Hrvatske i Slavonije. Istim povodom govori o srbskom jeziku kao o izkvarenu narječju, premda su Srbi u ne posrednoj blizini Bugara i Bošnjaka (te tu onda kaže, kako mnogi Biograđani, medu ostalim poznaju i hrvatski jezik).

Kada je na putu iz Banja Luke preko Gradiške u zemlje na drugoj strani Save, stigao u Jasenovac, kaže da se to ,,broji Hrvatska''.

- Opisujući na tom putu Kostajnicu, kaže da je silom osvojena od Hrvata. Za posadu u Kostajnici kaze da su gazije, koji su dan i noć u borbi s Hrvatima. Isto tako za Novi kaže da su ga izgradili hrvatski plemići.

- Govoreći o Zagrebu, za koji veli, da su ga izgradili hrvatski plemići, navodi kako u njemu i njegovoj okolini ima dosta velikih crkava. To je stoga, što u Hrvatskoj ima mnogo kršćana. Tu opisuje borbe Rustem paše s Hrvatima i Slavoncima 1003. god. (poc. 16. rujna 1594.), - oko Zagreba i po Turopolju. Idući iz Siska i Zagreba prema sjevero-zapadu, piše kako su ti krajevi Hrvatske uljuđeni i plodni. Na tom putu spominje više gradova. Za ,,Pudak'' kaže da ga je osvojio bosanski vezir Mustafa paša od Hrvata Zrinskog. Grad Zrin izgradio je ,,veliki Zrinski''. I gradovi ,,Velim'' i ,,Kolard'' su hrvatske građevine. Turske posade u ovim krajevima odievaju se drugčije nego li po drugim gradovima. Evlija podtanko opisuje njihovu nošnju, pa među ostalim kaže, kako na glavu stavljaju hrvatske kape od crvene čohe. Za grad Cernik kaže, da ga je 946. (počinje 19. svibnja 1539.) osvojio Mehmed beg Jahjapašić od Hrvata. U tom je kraju klima vrlo ugodna, pa se tu i tamo nailazi na hrvatske ljepotice. Pakrački je grad, prema Evliji, izgradio ,,erdeljski kralj i austrijski car, pa ga dao hrvatskim hercezima''. Iz Pakraca je došao u grad Sirac. Tu prieki put vodi preko planine Gravice, ali se on bojao hrvatskog zla, pa je okrenuo drugim putem i došao u grad Stupčanicu. Viroviticu su također izgradili hrvatski plemići. Đakovo opisuje kao tvrd grad, pa kaže, da je to bila jaka tvrđava hrvatskih i slavonskih zemalja. Tu je od đakovačkog paše Ibrahima, koji se izgovarao da ne pripada pod Bosnu, jedva izposlovao da mu dade od svoje posade pratnju. Kad mu je najzad dao tri stotine momaka, trazio je da mu ih što prije vrati, jer da je Hrvatska ,,zemlja gladi i skupoće''.

- Na putu banu Nikoli Zrinskom u Čakovac opisuje kule-motrilje na Muri, Dravi i Savi, pa kaže, s koje god se strane pojavi ne prijatelj, iz svih 367 kula, koliko ih ima, zapucaju topovi, pa se zapali sva Hrvatska i za čas je tu spremno čitavo more ljudi.

- Opisujući Osiek kaže, da tu sjede zastupnici od sedam banova (hercega), a na prvom mjestu navodi hrvatskoga.

- Za rieku Dravu kaže, da dolazi s dva kraja, od kojih jedan dio dolazi iz gora Hrvatske. Kad je zapovjednik odreda, u kojemu je bio Evlija, Ibrahim paša Kadić, stigao sa svojom vojskom u Osiek, održan je mimohod njegove vojske pred velikim vezirom Fadij Ahmed pašom Čuprilićem. Opisujući taj mimohod Evlija spominje 770 sejmena iz Hrvata, Bošnjaka i Arnauta, od kojih svaki pojedini naliči na velikog lava. Opisujući Budim govori o borbama koje su se vodile oko njega, pa pri jednoj opsadi spominje hrvatske plemiće, koji su u tome sudjelovali.

- Opisujući grad Siget kaže, da su mu stanovnici Bošnjaci, a da izpravno i liepo govore mađarski i hrvatski. Na putu iz Sigeta u Kanjižu spominje hrvatske čamce na Dravi u luci Moslavini.

- Tako u Erdelju, gdje ih nazivlje ,,naše hrvatske gazije''. Na putu iz Vidina u Biograd, spominje, kako se njegov zapovjednik Ibrahim paša Kadić u palanci Radini odvojio od svoje vojske i otišao napried u Biograd velikom veziru s tisuću aga konjanika i 670 hrvatskih junaka sejmena. U Ugarskoj, opisujući jednu postavu vojske u blizini Ostrogona (Gran), kazuje i kako su ovi hrvatski junaci bili opremljeni: nosili su crvene prsluke i crvene kape, koje su se zvale ,,brata'' ili ,,bartula'', a puške im bijahu od sedam do osam pedalja. Osim toga ih iztiče kao hrvatske gazije pri osvajanju Ujvara u rujnu 1663.

 

- Hrvatski pisac i povjestničar Pavao Ritter Vitezović piše 1699. u spomenici pod naslovom ,,Responsio ad postulata'' (Odgovor na pitanja):

,,1. Primorska Hrvatska (Croatia maritima) obuhvaća područje svih rijeka, koje se slijevaju u Jadransko more. Toj Hrvatskoj pripada cijela Humska zemlja ili Hercegovina, Zeta do Skadarskoga jezera, zemljište Dubrovačke republike, Hlivno i Rama. 2. Zagorska ili međuzemna Hrvatska (Croatia mediterranea), koja obuhvaća uz staru Hrvatsku (propria Croatia) i Bosnu. Prva obuhvaća predjele od Mosora i Velebita do Petrove Gore, a Bosna krajeve od Gore Borove do Drine, s većim mjestima: Vrhbosna ili Sarajevo, Visoko, Sutiska, Bobovac i Soli (Gornja i Donja Tuzla). 3. Međuriječna ili Savska Hrvatska (Croatia interamnis sive Savia), zvana Slavonija, od Save do Mure, Drave i Dunava.''

U toj žalobnoj pjesmi, koju je pjesnik predao grofu Marsigli na njegovu odlasku iz Hrvatske, Ritter-Vitezović izriče čvrstu nadu da će brzo doći do novoga rata, u kojemu će se Hrvatskoj povratiti hrvatske zemlje: Bosna, Srijem i slobodna Rama. Hrvatska, na usta pjesnika, dovikuje grofu Marsigli:

,,Putuj dakle sretno, pa kad opet dođeš

Da mi povratiš Bosnu i srijemska sela...

i slobodnu Ramu svome kralju.''

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Lexicon latinum isusovca A. Jambrešića (Cesargrad, 20. rujna, 1706. - Varaždin, 13. ožujka, 1758.) iz godine 1742. ima dodatak: ,,Index Illyrico sive croatico — latinus''.

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.181, 182)

Katolički Bugarin Pejkić (1665.-1731.) iz Čiprovca u Bugarskoj.

Iako je Pejkić bio Bugarin i sam nazivno razlikovao ,,ilirski'' (štokavski) od ,,hrvatskoga'' (kajkavski), A. Horany za nj kaže da je ,,Croata'' (1777: 61), vjerojatno zato što se dobar dio pripadnika Pejkićeva ,,ilirskoga'' književnojezičnoga kruga poistovjećivao i s hrvatskim imenom.

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.134)

Janko Drašković 1832. u ,,Disertatiji iliti razgovoru...'' za razliku od Gaja i Babukića u Hrvate ne ubraja Srbe, nego među ostalim Hrvate-Krajišnike, Bosance i Crnogorce.

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.133)

Vjekoslav Babukić i 1. broju Danice 1835.:

,,Lipo ti je Danicsino lice,

Josh je lipshe njejno dobro serdce;

Koje ljubi sve stare Horvate,

Serblje, Bosnu, Hercegovce brate.

 

Ljubi ono drage josh Slavonce,

Shtajerce i Krajnce, Gorotance;

Jer su ovo bratja od starine,

Sini drage jedne domovine.

 

Svi su ovo Horvatjani bili;

Zdravi bili, rujno vince pili!''

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.133)

Ljudevit Gaj u pjesmi ,,Horvatov szloga'' 1835.:

,,Josh Horvatzka ni propala,

Dok mi sivimo;

Viszoko sze bude ztala,

Kad ju zbudimo;

 

Ak' je dugo tverdo zpala,

Jachja hoche bit',

Ak' je szada vu sznu mala,

Che sze proztranit'.

...

V kolu jeszu vszi Horvati

Ztare Dersave:

Ztaroj Szlavi verni szvati

 

Z Like, Kerbave,

Krajnci, Stajer, Gorotanczi

Y Szlavonija,

Boszna, Szerbl' ji, Iztrijanczi

 

Ter Dalmaczija.

Vszi Horvati sze rukuju,

Y zpoznavaju,

Iztinzki sze szad kushuju,...''

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.132)

Srbski pjesnik Branko Radičević (1824.-1853.) koji je rodom iz Slavonskog Broda u pjesmi ,,Đački rastanak'' iz 1844. pjeva: ,,Rvaćane, ne od lane - Od uvek si ti bez mane!'' (Radičević 1847: 78-112; 98). Iako Radičević u velikosrbskom zanosu u toj pjesmi u ,,srpske vitezove'' ubraja i Šubića i Juranića (1847: 95), naziv ,,Rvaćanin'' mu se ne odnosi na katolike već pravoslavce.

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.128)

Doček bana Jelačića u Zagrebu 1848. bio je takav da je Jelačićev pukovnik Josip Neustadter (1796.-1866.), Niemac, napisao da bi mu trebalo ,,slikarovo pero, da dočaram šarenu sliku triumfalnog Jelačićeva ulaska: sjaj oružja, gibanje tolikih ponosnih konja, živi redovi naroda i vojnika, koji su stajali na rubovima ulica, prozori, iskićeni trobojnicama i krcati žena i djece, dugi poklici, koji su zamirali i ponovno se prolamali na svakom uglu ulice kuda je skrenuo banov konj, ponosno noseći idola hrvatskog naroda, glazbe, udaranje bubnjeva, gruvanje mužara, koji kao da su odgovarali na uzbuđenje tolikih hiljada ljudi, sakupljenih u Zagrebu, koji je redovito brojio 18.000 stan. Sva ta buka, svi ti osjećaji, koji su pokazivali, koliko je tu bilo ganuća, davali su toj sjajnoj svečanosti izgled porodične slave, a svi Hrvati pozdraviše svoga bana kao oca i zaštitnika.'' (1942: 272-273)

6.lipnja 1848. na sjednici Sabora u Zagrebu, ban Jelačić je izjavio da je uviek bio ,,ponosan, što sam se rodio od hrvatske majke u Hrvatskoj'' (Neustadter 1942: 276). Njegova majka Ana podrietlom je zapravo bila Njemica s djevojačkim prezimenom Portner von Hoflein, a Jelačić je bio rođen u Petrovaradinu, današnjem dielu Novoga Sada.

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.130)

Patrijarh Rajačić govorio je 6. lipnja 1848. u Zagrebu u prilog uzpostavljanju Srbske Vojvodine kojoj se treba priključiti i Sriem. Priključivanju Sriema suprotstavili su se hrvatski zastupnici, među njima biskup Mirko Ožegović, ,,koji je primietio, da Sriem nikada nije bio dio srpske vojvodine, te da se uvijek nalazio pod banskom vlašću.'' ,,Ban Jelačić bio je prisiljen, da digne skupštinu, a da to pitanje nije bilo odlučno riješeno.'' (Neustadter 1942: 278-278).

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.134)

Srbski pedagog, pisac školskih učbenika i širitelja srbske narodne sviesti među pravoslavcima, Đorđe Natošević (1821.-1887.) koji tvrdi za pravoslavce da ,,U nas ima čitavih krajeva, koji ni svoga narodnoga imena ne znaju, nego se drže i kažu Slavonci, Hrvaćani, Dalmatinci i drugo, samo ne Srbi.'', te razočarano kaže da ih zna ,,tako sramotnih, da se uvređeni nalaze, kad im ko kaže da su Srbi, a Srbi su''. Još kaže ,,da ima još ljudi, koji ovako ne znaju i ne mare za svoje ime, jezik, veru, koji su tako bez svoje narodne svesti kao mi, počevši od Banata pa do kraja Hrvatske i gornje krajine.'' (Natošević 1865: 116). O narodnostnoj sviesti u Hrvata ne iznosi mnogo bolje mišljenje, no Hrvatima pripisuje da hrvatske Srbe žele pohrvatiti. (Natošević 1865: 117).

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.50)

Dragiša Lapčević: ,,Hrvati u Srbiji, Čačanski glas 1933. (II:50, 1. str.)

U podunavskoj oblasti nalazi se selo ,,Hrvatska Neuzina''.

U zagrebačkoj oblasti se nalaze sela: ,,Horvati, Horvatićevi Jarki, Horvatići, Horvatovac, Horvatska''

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Free Web Hosting