Povratak / Back

DOKAZI O HRVATSTVU DUBROVAČKE REPUBLIKE

 

- 1154. - arabski putopisac AL-Idrisi svjedoči: ,,Ragusa, Ragusah udaljen je od Stona 30 milja (Stanovnici) su Dalmatinci koji imaju brojne brodove za dugu plovitbu. Ovo je posljednji grad u Hrvatskoj."

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Dubrovački se poslanici godine 1358. zakleše u Višegradu, da će na kopnu i na brodovima vijati hrvatsku zastavu.

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.74)

Potvrde koje je prikupio Vinko Foretić (1901.-1986.):

Godine 1301. spominje se ,,Hrvatin'' iz Trebinja. Godine 1381. spominju se u području Trebinja ljudi Vukca Pićevića i njegova brata ,,Hrvatina''. U godinama 1319, 1325 i 1330. spominje se ugledni vlastelin iz neposrednog dubrovačkog zaleđa ,,Hrvatin'' brat Vojna. Godine 1380., 1. veljače, odlukom malog vieća primljen je kano građanin Dubrovnika ,,Hrvatin Brajković'' iz Bišća (južno od današnjeg Mostara). U knjizi testamenata registrirana je 30. siečnja 1395. oporuka Hrvatina Tvrtkovića iz Plane. Dne 6. veljače 1395. dubrovačko malo vieće dopušta cieloj jednoj skupini ljudi iz Orahova (sjeverno od Slanog), da slobodno mogu doći u Dubrovnik zbog uređenja spora s njima o krađama učinjenim Dubrovčanima. Među njima se spominje i Obrad sin ,,Hrvatina Slavogostića'' (Foretić 1969: 94, za daljnje primjere usp. Vidović 2019).

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.19)

Pritužba koju je u Dubrovniku podnio ,,Stanchus frater Cheruatini'' 26. srpnja 1372. zbog toga što mu je Jura Balšić (,,Jura de Balsa'') oplienio kuću u Svetom Srđu. Za sina tog Stanka, Stojana, zapisano je da je 1388. živio u Skadru (Acta 1918: 69, br. 297, Šufflay 1925: 110).

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.33)

26, svibnja 1397. ima ugovor između Dubrovčanina Marina Gundulića s Vlahom koji se zove ,,Brajan sin Hrvatina Trkulića''. Iz toga sliedi da je taj Vlah očito preuzeo hrvatsko ime još dok je bio u Srbiji ili Makedoniji. (Foretić Vinko 1969: 94)

 

- https://marinknezovic.files.wordpress.com/2016/01/srkulj_izvori4.pdf

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.51)

Izvor od izvora: Miklošić: Monumenta Serbica

Dubrovčani imenuju vojvodu Hrvoja Vukčića svojim građaninom (25. veljače 1399.)

,,...velika ljubav i sr'čanstvo slavnoga i velemožnoga gospodina vojevode Hr'voja Vu..a, da ga učinimo i premimo (primimo) našega vlastelina, i da je naš vijeknik...''

 

- 1433. - Izvorni znanstveni članak: ,,Ivan Stojković i počeci humanizma u Hrvata" - Franjo Šanjek:

Ovaj učeni Dubrovčanin, u poviestnim vrelima poznat pod .imenom Ioannes Stoycus de Ragusio, koga Česi na Baselskom saboru nazivaju Ivanom Slavenom iz Hrvatske (loannes Sclavus de Carvatia) i ,,svojim zemljakom iz Dubrovnika, grada u Hrvatskoj'' (conterraneus noster de Ragusio, quae est civitas in Carvatia)

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Niemac Ivan Solmski godine 1444. u svom “Opisu hodočašća na sv. Grob” veli za Dubrovnik: ,,Bogata i jaka država Dubrovnik leži u Slavoniji (Schlavonia), jednoj pokrajini kraljevstva Hrvatske (Croacie).''

 

- Kralj Matijas Korvin izdaje god. 1465. potvrdu Dubrovackoj republici, da je ona dala 800 zlatnih forinti »za uzdrzavanje grada nasega Pocitelja u nasem Hrvatskom kraljevstvu « (Gjelcic-Thalloczy, Diplomatarium Ragusinum, 628).

 

- 1486.-1487. - Njemački plemić i hodočastnik iz Konstanze (regija Bavarija) Conrad von Grunenberg. Uradio je sliku Dubrovnika, na kojoj je sačuvan crveni nadpis u gornjem lievom kutu, koji kaže: ,,Ragusa hobstat in kunglich Croatie" (Dubrovnik je glavni grad u Hrvatskoj Kraljevini). Također kaže ,,ist die kunglich hobstat in Croattyen" (kraljevski glavni grad u Hrvatskoj), ter kaže ,,Erizbistum, und hat och das gantz kungrich Croatyen" (nadbiskupija, čija jurisdikcija obuhvaća cielo hrvatsko kraljevstvo".

 

- 1506. - englezki putopisac i hodočastnik Richard Guylford piše opisujući Dubrovnik (na staroenglezkom jeziku): ,,U Dubrovniku su ih najviše zadivile utvrde grada, koji je najutvrđeniji i najšvršći grad u zemlji Slavoniji ili Dalmaciji i u provinciji Hrvatskoga kraljevstva.''

 

- https://hrcak.srce.hr/14889

http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html

Misal Pavla Modrušanina, Venecija 1528., kolofon:

Stručni pisac Petar Runje iz Zadra je odkrio nekoliko pismohranskih spisa u Archivio di stato u Veneciji koji se odnose na pripremanje i tiskanje glagoljskog misala iz 1528. koji je u literaturi poznat kano Misal Pavla Modrušanina. Na osnovu tih novoodkrivenih spisa zaključuje da je Bartolomeo Zanetti "da Bressa" bio izdavač (nakladnik) Misala i da je ugovorio tiskanje u tisuću primjeraka "officietti schiavoni". Poslije završena posla na Misalu B. Zanetti radio je u Rijeci kod Šimuna Kožičića Benje na tiskanju glagoljskih knjiga. Iz tih se dokumenta vidi da su naručitelji glagoljskog Misala iz 1528. bili fra Bernard Dubrovčanin "Raguseo", Ivan Bokina, pok. Bartola, plemić iz Cresa i stanovnik Venecije. Misal je bio naručen u više stotina primjeraka, i dio naklade bio je završen početkom kolovoza 1528. godine.

,,... Narejeni i urdinani po zakon kopije i u misala hrvackoga

ništar ne umanjkano, da veće pridano, ako bi ko slovo jedno za drugo ali ča ino, ne klnite, na (nego) blagoslovite.''

Šest primjeraka je u Hrvatskoj (četiri primjerka u Zagrebu, po jedan u gradu Krku i na Košljunu), jedan u Beču, jedan u Oxfordu (Bodleian Library), dva u Petrovgradu (Rosijskaja nacionaljnaja biblioteka, Berčićeva zbirka), jedan u Odesi, jedan u Rimu, jedan u Cambridgeu (VB), jedan u Londonu (British Library), jedan u Pragu (Nacionalna knjižnica Klementinum), jedan u Veneciji (Fondazione Cini).

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Mavro Vatranović-Čavčić (1483-1576) (Dubrovčani su nadmašili u slavi ,,sve Hrvate skupivši zajedno''; u jednoj pjesmi pjeva: ,,Sad nije Krbave,/Ni polja ravnoga, ni hrvatske slave'')

 

- Dubrovački Pjesnik Nikola Nalješković (1510.-1586.), koji se s korčulanskim (krkarskim) vlastelinom Ivanom Vidalom upravo natječe, tko će koga bolje počastiti hrvatskim imenom. Nalješković poručuje Vidalu, kako narod Hrvata vapije i viče, da je on kruna od zlata, kojom se svi diče; a Vidale mu odporučuje: >>Časti izbrana Niko i hvalo velika, hrvatskoga diko i slavo jezika<< . . . zatim kaže za Dubrovnik: >>Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti . . . svuda ga jes puna slava, svud on slove, hrvatskih ter kruna gradov se svih zove . . .<< Nalješković rabi hrvatsko ime i u svojim poslanicama pjesniku Petru Hektoroviću i vlastelinu hvarskomu Hortensiju Brtučeviću, po čem možemo suditi, da je tada ime hrvatsko na otocima Hvaru i Korčuli kao i u Dubrovniku dobro poznato bilo.

 

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Rječnik JAZU (III., 714.-71 5.)

,,Hrvatskih ter kruna gradov se svih zove'' (Ivan Vidali, 1564.)

 

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Dinko Zlatarić (1558-1613) (,,Elektra... iz veće tuđieh jezika u hrvatski izložena'')

 

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Na jednom od najstarijih prijepisa ,,Osmana'' Ivana Gundulića, koji se čuva u Vatikanskoj knjižnici, zabilježeno je, da je napisan ,,in Lingua Chroatica, literis latinis''

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.79)

Ivan Gundulić u svom djelu ,,Osman'' spominje Memiju-Hrvata, osmanskog visokog dužnostnika:

,,Memija ih Hrvat vlada

dvaes tisuća u sto četa''

 

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.119)

Dubrovačka Vlada od svojeg poslanika u Beču 9.V.1618. traži obaviest mogu li se ,,dobaviti barabanti i u kom broju, ali da budu Hrvati , našeg jezika i katolici'' (,,Crouati de nostra lingua e cattolici''), kada se mogu imati, i uz koju plaću za stražu i ostale službe u gradu.'' (Košćak 1954: 190, 215).

 

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Bosanski franjevac Matija Divković popisao je veliki broj ,,Knjig Hrvatskih imenovanih od zdola nahodise u Butigi Bartula Ocehi Knjigara na rivi od Hrvatov u Mletcima'' rukopisanih u Dubrovniku.

 

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Junije Palmotić (1607-1657) (,,s tobom ću banovati hrvackijeh sred država'')

 

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Vladislav Menčetić (Dubrovnik, 1617-1666) (,,Od robstva bi davno u valih/Potonula Italija/ O harvackieh da se žalih/ More otomansko ne razbija'')

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vladislav_Men%C4%8Deti%C4%87

Djelo ,,Trublja slovinska'' koje je objavio u Jakinu 1665. godine. Djelo je posvetio hrvatskom plemiću, banu, vojskovođi i pjesniku Petru Zrinskom. Zrinskog je opjevao prije svega zbog objavljivanja hrvatskog prijevoda mađarskog epa njegova brata Nikole o opsadi Sigeta 1566. godine. Panegirički slavi antiturski angažman Petra Zrinskog. Menčetić je toliko izdizao Zrinskog da ga je u pjesničkoj viziji vidio kao osobu koja će osloboditi Carigrad.

 

- 1697-1699. - Ruski diplomat i grof Petar Tolstoj krajem XVII stoljeća u svom djelu ,,Putovanje po Europi'', kaže da Raguzani (Dubrovčani) su pomorski kapetani, astronomi i mornari, koji se nazivaju Hervatima.

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Rus P. A. Tolstoj godine 1698. u južnom dijelu južne Hrvatske (Dubrovačka Republika i Boka Kotorska) nalazi Hrvate: ,,V Dalmacii….Raguzane... nazivajutsja Hervati''; od Herceg-Novoga do Perasta primorski brjegovi su ,,zaselenni Horvatami'' (naseljeni Hrvatima).

 

https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

fra Bernardin Pavlović (rođen je u Stonu) (,,Potkrijepljenje umirućih... u harvaski jezik popravi i prištampa... za korist naroda Harvaskoga. U Mlecih 1747.'')

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bernardin_Pavlovi%C4%87

,,Priprauglegnie za dostoino rechi suetu missu i posli iste Boggu zahuaglegne / i zuagieno iz missala rimskoga i skupgleno, iz tomaçeno iz mnoghi ostaly devoti kniga i u' haruaski jezik pomgliuo i virno privedeno po Ozcu Fra Bernardinu Paulovichiu iz Dubrounika Reda Svetoga O. Franceska ... - U Mleczi, 1747''

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Dubrovački franjevac Joakim Stulli (Stulić) u svom znamenitu djelu Lexicon latino-italico-illyricum, izdanu godine 1801. u Budimu, ovako tumači riječ illyrice: ,,Slovinski, harvatski, hrovatski, horvatski''.

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Marko Bruerović-Desrivaux (francuzkog podrietla) (1765-1823) (,,neki se Dubrovčani odriču hrvatske starine'')

 

- https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-ilirski-iliti-slovinski-jezik-183.html

Proslov iz knjige povjesničara Mate Marčinka «Iransko podrijetlo Hrvata», izašle u Zagrebu 2000.:

Ivan Antun Kaznačić godine 1848. u ime dubrovačkoga ,,općenstva gradskoga'' upućuje pismo ,,obljubljenoj našoj bratji Hervatima''

 

 

 

 

Free Web Hosting